Milešević: Zavod bdije nad baštinom od Trebinja do Novog Grada
BANjALUKA - Nekropole sa stećcima u Nevesinju, Mrkonjić Gradu, Berkovićima, Crvene stijene na Romaniji, rječica Cvrcka u Kotor Varošu - samo su mali dio baštine koja predstavlja izuzetno svjedočanstvo trajanja i opstanka generacija na ovim prostorima, snagu prošlosti i garant budućnosti, rekla je direktor Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srpske Jasna Milešević.
"Na nama je da to čuvamo", rekla je Mileševićeva u intervjuu Srni.
Ona je istakla da su baština, ali i nivo brige o njoj pokazatelj svijesti i savjesti naroda – i pred samim sobom, ali i pred svijetom. Svijest i savjest o blagu svakako postoji, ali se mora unaprijeđivati.
Baština – ogledalo naše duše
"Ljepota jednog stećka, vodeničkog kola ili gipsane štukature na staroj fasadi – sve je to ogledalo naše duše. Snaga prošlosti i garant budućnosti. Na nama je da tu silu prepoznamo", rekla je Mileševićeva.
Pred Zavodom su novi izazovi, dodala je, neki su već započeti, dok se neki privode kraju.
"Činjenica da je završena projektna dokumentacija za obnovu spomenika na Šehitlucima ili da se očekuje obnova Sat kule u Banjaluci, govori da još imamo snage i kapaciteta. Na tim činjenicama crpimo zadovoljstvo i snagu za dalje", rekla je Mileševićeva.
Najveći izazovi – slojevitost projektnih zadataka
Najveći izazovi u očuvanju spomenika kulturno-istorijskog i prorodnog nasljeđa su slojevitost i sveobuhvatnost projektnih zadataka, koji zavisi i od stanja objekta ili obuhvata zaštićenih lokacija, kao i problemi materijalne prirode.
"Međutim, u godinu ulazimo spremni. Spomenik na Šehitlucima dobio je temelj iz koga će iznići i njegova obnova. Očekujmo obnovu stare crkve brvnare u Romanovcima kod Gradiške, za šta smo uradili glavni projekat, a težište će biti i na prijektima obnove sakralnog nasljeđa u Hercegovini – u Gomiljanima i Dubljanima", napomenula je Mileševićeva
Govoreći o aktivnostima i rezultatima u prošloj godini, ona je rekla da, u okolnostima kakve vladaju u svijetu, pa i u regionu, ne može biti nezadovoljna.
Nekropole sa stećcima – nebrušeni dijamanti baštine
"U izuzetno kompleksnoj godini koja je iza nas, Zavod i njegovi službenici nisu posustajali. Posebno bih apostrofirala proglašenja nepokretnim kulturnim dobrima nekropola sa stećcima, koje su nebrušeni dijamant naše baštine, a kojima bi se trebala posvetiti još veća pažnja, budući da je ovaj fenomen zaštićen i od Uneska, preko par reprezentativnih nekropola", rekla je Mileševićeva.
Prošle godine zaštićenim područjem proglašene su dvije izuzetne nekropole, jedna u Hercegovini, na Morinama, opština Nevesinje, koja se među stanovništvom naziva i "Svatovsko groblje", a koja ambijentom i ljepotom umjetničkih ukrasa plijeni i danas, te druga u Krajini, u Baljvinama, opština Mrkonjić Grad, na Tešanovića Krčevinama, koja se diči jedinstvenom i zanimljivom predstavom neobične životinje.
"To nam pruža ohrabrenje, ali i egzaktno pokazuje da Zavod bdije nad baštinom od Trebinja do Novog Grada. U istom statusu Vlada Republike Srpske je početkom 2023. godine usvojila odluku o utvrđivanju srednjovjekovne nekropole stećaka `Radovac`, selo Potkom, opština Berkovići kulturnim dobrom od velikog značaja", napomenula je Miloševićeva.
Osim svijesti i potrebe zaštite nekropola sa stećcima, vodilo se računa i o čuvanju bisera narodnog graditeljstva.
"Tako su naši stručnjaci izradili Elaborat o utvrđivanju nepokretnog kulturnog dobra – vodenica porodice Vujičić na Bjelavi, opština Foča, koja, onako postojana, u pomalo skrovitom, ali i romantičnom predjelu zaista vraća u neka davna, mirnija i toplija vremena", rekla je Mileševićeva.
Veliko bogatstvo urbanih zona
Zavod je imao svijesti i o bogatstvu urbanih zona, svojevrsnim referentnim tačkama prepoznavanja naših gradova.
Zaštićena je zgrada Banske uprave u Banjaluci, te su u toku obimne radnje koje prethode zaštiti Gospodske ulice, kao ambijentalne cjeline koja odiše visokim dometima građanske kulture stare Banjaluke, te zgrada bivše Hipotekarne banke – danas Palata Republike.
Crvene stijene i rječica cvrcka – neprikosnoveni spomenici prirode
"Ni u zaštiti prirodne baštine se nije kaskalo, pa su tako zaštićene, u statusu spomenika prirode Crvene stijene na Romaniji, na području opština Pale i Sokolac, koje svojim markantnim obrisima u neku ruku pokazuju i snagu i bogatstvo ovoga kraja", rekla je Mileševićeva.
Dužna pažnja posvećena je i rječici Crvckoj, koja krasi međe opština Kotor Varoš i Kneževo, a brinulo se, istraživalo i stražarilo i nad Neretvom, Vitorogom, Rzavom, šumama Starčevice i drugim prirodnim nasljeđem.
U misiju čuvanja baštine da se uključe sve poluge društva
Kultura čuvanja i zaštite prirodnog i istorijskog nasljeđa ne dolazi sama po sebi, nego u toj misiji sve institucije i poluge društva – od porodice do države, moraju zauzeti ključno mjesto.
"Ključ za nacionalni ponos, osjećaj pripadnosti nekom kraju i slično, ne krije se u nečemu neuhvatljivom – nego u edukaciji i znanju. Svi se moramo učiti vrijednostima i potencijalima koje sami imamo – i tako postajati i najčvršći čuvari, ali i najbolji ambasadori našeg nasljeđa", rekla je Mileševićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
