Marinković: Proizvodnja hrane treba da bude strateška grana

Marinković je istakao da se za postizanje tog cilja moraju uključiti nadležni u BiH kako bi se prevazišli problemi i privrednici iz mesne i mliječne industrije bolje pozicionirali na međunarodnom tržištu.

"Naša prehrambena industrija ima kapacitete da obezbijedi hranu za BiH i da izvrši supstituciju uvoza u domenu u kojem je to moguće i sve na osnovu primarne proizvodnje", rekao je Marinković novinarima u Sarajevu, prije konferencije "Olakšavanje poslovanja industrije prerade mlijeka i mesa u BiH, te unapređenje spoljnotrgovinskgog poslovanja".

Prema njegovim riječima, neki od zahtjeva odnose se na promjenu legislative kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, a jedan od njih je izmjena Zakona o veterinarstvu gdje privreda duže vrijeme traži ukidanje obrazaca "2A" i "2B" koji su se pokazali nepotrebnim.

Zamjenik predsjedavajućeg Koordinacionog odbora za peradarstvo BiH Predrag Miličić rekao je da ova grana bilježi ozbiljan rast u cijeloj BiH, dodavši da je izvozno orijentisana, kao i da je izvoz između 12 i 35 odsto ukupne proizvodnje, i to na tržište Cefte i EU.

"Hoćemo da istaknemo da smo grana privrede koja ima još potencijala, jer nismo završili posao. Izvozimo pileće meso, njegove prerađevine, konzumna jaja za industrijsku preradu i proizvode od konzumnih jaja, ali ne i svježe konzumno jaje koje može da ide na police", istakao je Miličić, koji je i direktor firme "Agreks" Donji Žabar.

On je naveo da postoji potencijal u proizvodnji rasplodnih jaja i jednodnevnih pilića.

"Kada je u pitanju izvoz, tražimo uvođenje recipročnih mjera, kakve se primjenjuju prema izvoznicima iz BiH. Sigurno smo na nivou proizvođača iz EU, tražimo da se ispoštuje kvalitet i zdravstvena ispravnost i da nam se ne dešavaju anomalije, kao na tržištu BiH, gdje dolazi do pretjeranog nekontrolisanog uvoza, te pojavu predeklarisanih određenih proizvoda", istakao je Miličić.

Direktor Mesne industrije "Menprom" Tuzla Merima Dževdetbegović istakla je da se prerađivačka industrija u BiH "osjeća jako usamljeno".

"Kompletan sistem u BiH treba biti dosta brži, mora ići u korak sa nama. Znači potrebno nam je pojednostaviti administrativne procedure, pojednostaviti preglede na graničnim prelazima koji su dugotrajni i iscrpljujući, 24 časa unaprijed moramo najaviti isporuku, jako smo spori i to tržište EU niti tržište regije ne može više da prati", ukazala je Dževdetbegovićeva.

On je ukazala i na probleme na domaćem tržištu, ističući da je plasman proizvoda mesne industrije vezan dokumentacijama koje su zastarjele, kao i da zakonska regulativa nije harmonizovana sa legislativom EU.

"Veterinarski sistem ne funkcioniše brzinom koju očekujemo. To sve mogu reći u jednoj rečenici - mi smo jako brzi, trčimo maraton i molimo državu da nas stigne", istakla je ona.

Rukovodilac sirovinske službe kompanije "Megle" Vedat Pašić rekao je da mliječna industrija BiH sve više izvozi svoje proizvode.

Pašić je apelovao na otvaranje više graničnih prelaza za prelazak robe animalnog porijekla, jer je riječ o robi koja ima kratak rok i ne može dugo stajati na granici, što smanjuje konkurentnost, a i povećavaju se troškovi transporta.

Prema njegovim riječima, ima napretka u odnosu na protekle godine, mljekare su dobile evropske izvozničke brojeve, svake godine se sve više izvozi, ali očekuju dobru poslovnu klimu i prilagođavanje zakonskih okvira Evropskoj uniji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.