Keks i čokolada postaju luksuz

Anita Janković Rečević
Keks i čokolada postaju luksuz

BANjALUKA - Dugotrajan rast troškova, ponajviše sirovina, natjerao je preduzeća iz konditorske industrije da povećaju cijene čokolade i keksa na policama marketa, a upućeni tvrde da je poskupljenje neminovno i za slatkiše koje još prodaju po starom cjenovniku.

Ljubitelji čokoladnih poslastica u Republici Srpskoj, ali i cijelom regionu, već neko vrijeme su neprijatno iznenađeni cijenama slatkiša, koji za mnoge potrošače postaju luksuz.

Za čokoladu od 80 grama u prosjeku moraju izdvojiti dvije marke, dok isti takav slatkiš koji sadrži veći udio kakaoa košta više od tri marke. Više cijene primjetne su i kod različitih vrsta keksa, napolitanki, evrokrema, pralina, vafla i drugih konditorskih proizvoda.

Šta je pozadina poskupljenja “Glas” je upitao nekoliko vodećih regionalnih kompanija iz čijih pogona izlaze najtraženiji slatkiši na našem tržištu.

U prehrambenoj industriji “Kraš” navode da su ih na korekciju cijena primorala drastična poskupljenja sirovine, primarno kakaovca.

Voditelj odjeljenja interne i eksterne komunikacije u “Kraš gupi” Ivana Čuvalo pojašnjava za “Glas” da su nedovoljna briga o nasadima kakaovca te ekstremne klimatske promjene uzrokovale smanjenje uroda i proizvodnje kakaovca u zemljama zapadne Afrike, koje su najveći globalni proizvođači, što već duže vrijeme snažno utiče na cijenu tog proizvoda, koja je dosegla istorijski maksimum.

- Naime, od početka 2023. godine cijene kakaovca na svjetskim berzama su u neprestanom porastu. Samo u posljednjih godinu cijena je dosegnula rekordni nivo u zadnjih pedesetak godina. Iako je nakon toga došlo do blagog pada i dalje je riječ o velikoj razlici. Paralelno s time usljed smanjenih zaliha, rasli su i primarni troškovi prerade kakaovca, što je uveliko uticalo na cijene kakao mase, kakao maslaca i kakao praha, koji se koriste u proizvodnji čokolada i pralina te keksa i vafla - pojasnila je Čuvalo.

Ona je dodala da snažan, dugotrajan rast troškova sirovina pogađa konditorsku industriju na globalnom nivou te da je “Kraš grupa”, čija je članica i fabrika keksa “Mira” iz Prijedora, u proteklom periodu činila sve da bi interno amortizovala rastuće izdatke.

- Nažalost, cjenovnim pritiscima se ne nazire stabilizacija, a ako i do nje dođe, cijena se neće vratiti na nivo iz prethodnih godina. Usljed otežanih okolnosti bili smo primorani da korigujemo cijene naših proizvoda koji sadrže kakao. Korekcije smo napravili shodno udjelu kakao dijelova u sadržaju pojedine kategorije proizvoda. Maksimalno dugo smo odgađali poskupljenja za krajnje potrošače, ali radi očuvanja stabilnosti poslovanja i radnih mjesta, za oko 2.000 radnika “Kraš grupe” te održivosti cijelog proizvodnog procesa, ovaj je korak bio nužan i neizbježan - dodala je Čuvalo.

Da je poskupljenje strateških sirovina sve ozbiljniji problem tvrdi i izvršna direktorica za proizvodnju u trebinjskoj prehrambenoj industriji “Svislajon-Takovo” Vesna Vujović Curać.

- Ta poskupljenja smo mjesecima iznosili na svoju štetu, ali već sada ih prenosimo na cijenu gotovih proizvoda na policama. Na svu sreću još nemamo pad potražnje, ali zasigurno će kategorija čokolada biti pogođena. Svi čokoladirani proizvodi, ukoliko već nisu, će uskoro poskupjeti, a u kojem tačno procentu ne mogu precizirati - rekla je Vujović Curać.

Dodala je da pojedine informacije ukazuju na to da će doći do nestašice i poskupljenje šećera na berzama te da oni imaju zaliha do kraja godine.

Radnici

Uprkos otežanim okolnostima poslovanja Vesna Vujović Curać kaže da neće biti otpuštanja radnika zbog hroničnog nedostatka stručnog kadra u industriji, do kojeg dolazi zbog odliva radne snage na zapad.

- Domaća industrija ne može ponuditi zarade koje se nude u okruženju pa ljudi odlaze. Država bi trebalo da nađe način da pruži privredi podršku kroz smanjenje poreza i doprinosa na plate da bi zajednički lakše pronašli rješenje za ovaj problem - kazala je Vujović Curaćeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana