Kako se izdaje digitalna imovina i šta je to bijeli papir?
Ako posmatramo Republiku Srpsku, izmjenama zakona o tržištu hartija od vrijednosti i sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti uvedena je mogućnost pružanja usluga u vezi sa digitalnom imovinom, o kojoj je bilo riječi u prethodnim člancima ovog serijala.
Izdavanje digitalne imovine (npr. nove virtuelne vaulute) i dalje nije moguće, u skladu sa primjenjivim zakonskim propisima, ali osvrnućemo se na Republiku Srbiju u kojoj je izdavanje digitalne imovine dozvoljeno i moguće. Kako se izdaje digitalna imovina u Srbiji?
Kao prvo, bitno je napomenuti da izdavalac digitalne imovine može biti kako domaće tako i strano: fizičko lice, pravno lice pa čak i preduzetnik. Izdavanje digitalne imovine je dozvoljeno bez obzira da li je za nju sačinjen i//ili odobren bijeli papir. U koliko je za istu sačinjen i odobren bijeli papir ista se može oglašavati (kao i u par slučajeva predviđenim Zakonom o digitalnoj imovini, iako za istu nije sačinjen i odobren bijeli papir).
Zakon pravi podjelu na dvije vrste digitalne imovine, a to su: virtuelne valute i digitalni tokeni. Ukoliko je predmet izdavanja virtuelna valuta, nadležni organ za odobrenje bijelog papira je Narodna banka Srbije, koja je za potrebe provođenja zakonskih odredbi donijela i podzakonski akt: Odluku o sprovođenju odredaba zakona o digitalnoj imovini. Ukoliko je predmet izdavanja digitalin token, nadležnost za odobrenje bijelog papira povjerena je Komisiji za hartije od vrijednosti, koaj je za potrebe odobravanja bijelih papira usvojila i Pravilnik o bijelom papiru I naknadnom bijelom papiru.
Kada govorimo o izdavanju digitlane imovine oglašavanjem inicijalne ponude (ICO), za koju je neophodan bijeli papir, možemo reći da je sam postupak sličan IPO postupku - javnoj prodaji akcija kompanije kojom ona prikupljanjem kapitala prelazi iz forme zatvorenog akcionarskog društva u otvoreno, pa možemo reći da je oglašavanje inicijalne ponude vezano za izdavanje digitalne imovine u suštini IPO postupak koji je prilagođen blokčejn tehnologiji.
U skladu sa članom 20 Zakona o digitalnoj imovini Srbije bijeli papir sadrži:
1) podatke o izdavaocu, uključujući i glavne učesnike u dizajniranju i razvoju digitalne imovine;
2) detaljan opis razloga za inicijalnu ponudu i namene sredstava prikupljenih inicijalnom ponudom;
3) podatke o digitalnoj imovini koja se nudi, uključujući detaljan opis prava i obaveza koji proističu iz digitalne imovine, podatke o sekundarnom trgovanju digitalnom imovinom, kao i podatke o količini (broju jedinica) digitalne imovine koja se nudi, odnosno o načinu određivanja količine digitalne imovine koja se nudi;
4) detaljan opis uslova inicijalne ponude, uključujući i detaljan opis svih posebnih uslova inicijalne ponude koji važe za različite kategorije sticalaca, posebno u pogledu digitalne imovine koju stiču izdavalac i sa njim povezana lica, i prag uspešnosti (ako postoji);
5) opis rizika vezanih za izdavaoca, digitalnu imovinu, inicijalnu ponudu digitalne imovine i sprovođenje projekta koji se odnosi na tu imovinu;
6) detaljan opis tehničkih procedura na osnovu kojih se vrši izdavanje digitalne imovine;
7) detaljan opis procedura i tehnologije koji se primenjuju radi očuvanja sigurnosti novčanih sredstava i digitalne imovine prikupljene putem inicijalne ponude;
8) opis procedura koje obezbeđuju ispunjenje obaveza u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorizma;
9) primenjivi propisi i nadležnost sudova;
10) izjave odgovornih lica.
Bijeli papir obavezno sadrži upozorenje o rizicima karakterističnim za kupovinu/ulaganje u digitalnu imovinu koja je predmet inicijalne ponude.
I, kao najvažnije, bijeli papir mora da sadrži Izjavu o odgovornosti, jer svaki potencijalni kupac kripto valute ili tokena mora da bude relevantno informisan da bi mogao da donese adekvatnu odluku o kupovini.
Autorski tekst advokata Jovane Diljević
Napomena: Tekst ne predstavlja pravni savjet, već lični stav autora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
