Kako prepoznati da je dijete žrtva onlajn nasilja?

GS
Kako prepoznati da je dijete žrtva onlajn nasilja?

Anonimnost koju pruža internet ohrabruje zlostavljače da djeluju bez straha od posljedica. Nasilje nad djecom dolazi iz raznih izvora – od društvenih mreža do komunikacije u video-igrama.

Postoji više znakova koji ukazuju da je dijete postalo žrtva seksualnog nasilja.

Tomislav Ramljak, koji je pokrenuo Centar za sigurniji internet, navodi da je ideju dobio nakon edukacije o zaštiti djece na internetu od zlostavljanja, koju je proveo Američki nacionalni centar za nestalu i iskorištenu djecu. Od 2006. godine pokrenuta je lavina aktivnosti u ovom polju, koja traje i danas. U to vrijeme, kaže Ramljak, roditelji i škole nisu razumijevali koliko je rizično korištenje interneta bez nadzora i edukacije, a pojava pametnih telefona dodatno je povećala rizik.

Promjene u ponašanju

Djeca koja imaju dobar odnos s roditeljima, obično će im se odmah obratiti ako osjete da su postala žrtve, objašnjava Ramljak. Međutim, ako se to ne dogodi, roditelji mogu primjetiti promjene u ponašanju djeteta.

„Ako je dijete žrtva, svakako će pokazivati promjene kao što su zatvaranje u sebe, manjak komunikacije, gubitak apetita, izbjegavanje kontakta s roditeljima, slabije ocjene, neadekvatno ponašanje u školi, razdražljivost ili povećana potreba za spavanjem“, objašnjava Ramljak.

Podrška i povjerenje

U slučaju sumnje da je dijete žrtva nasilja na internetu, potrebno je stvoriti sigurno okruženje i atmosferu povjerenja kako bi se dijete osjećalo slobodno da podijeli sve što ga muči. „Slušajte pažljivo, bez prekidanja i osuđivanja. Vjerujte svom djetetu, čak i ako priča zvuči nevjerovatno. Djeca rijetko lažu o ovakvim stvarima“, savjetuje Ramljak.

Važno je edukovati djecu

Razgovori o sigurnosti na internetu i postavljanje jasnih pravila o korištenju tehnologije mogu pomoći da dijete ne postane žrtva nasilja. Ramljak naglašava da djeca moraju shvatiti da nije sve što vide na internetu istina, te da ne bi trebala dijeliti lične podatke sa strancima.

Onlajn igre, takođe, postaju jedan od glavnih kanala kojima predatori vrbuju djecu. „Vrbovanje u igrama postaje sve veći problem, jer predatori mogu direktno komunicirati sa žrtvama unutar video-igara“, objašnjava Ramljak.

Tehnologija i društvene mreže donose nove rizike, a predatori čak koriste vještačku inteligenciju kako bi obmanuli djecu, pretvarajući svoj glas u dječiji i tako ih lakše vrbovali.

Vrbovanje kroz igre

Kanali komunikacije u onlajn igrama postaju novi načini na koje predatori pronalaze svoje žrtve.

„Vrbovanje djece kroz gejming postaje sve veći problem, jer mogućnost komunikacije u igricama ostavlja predatorima priliku da direktno komuniciraju s potencijalnim žrtvama unutar video-igara namijenjenih djeci,“ objašnjava Tomislav Ramljak.

U kontekstu novih opasnosti, Ramljak je spomenuo i vještačku inteligenciju, koja se sve češće koristi za kreiranje eksplicitnih slika s djecom, ali i za manipulaciju u komunikaciji.

„Predatori koriste vještačku inteligenciju kako bi vrbovali djecu, što je izuzetno zastrašujuće. Danas, putem jednostavnih aplikacija, glas odraslog muškarca može biti pretvoren u dječiji kako bi se žrtve prevarile,“ dodaje on.

Društvene mreže

Nina Vaaranen-Valkonen, koja ima dvadesetogodišnje iskustvo u zdravstvenom sektoru i zaštiti djece od seksualnog nasilja, posebno na internetu, naglašava da nove tehnologije donose dodatne probleme.

„Trenutno se bavimo velikim kriminalnim slučajevima u kojima je jedan počinitelj zlostavljao stotine djece putem društvenih medijskih platformi. Takvi zločini su ranije bili gotovo nemogući, ali se danas često snimaju i dijele onlajn s drugim počiniteljima.“

Počinitelji često bliski porodici

Vaaranen-Valkonen ističe da roditelji često nisu svjesni da počinitelj može biti neko iz bliskog okruženja porodice, te da se obično više boje stranaca.

- Nažalost, nisu svjesni ni da su djeca u uzrastu od tri do šest godina u najvećem riziku da postanu žrtve, dok su djeca od sedam do devet godina najizloženija tehnološki posredovanim zločinima.

Izvor: Kurir/Indeks

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana