In memoriam Mile Dakić

Bio je profesor u Karlovcu, upravnik Narodnog sveučilišta i direktor Memorijalnog parka legendarne Petrove Gore, jedan od najzaslužnijih ljudi za izgradnju spomeničkog kompleksa, osmišljavanje programskog i kulturnog sadržaja (1963—1991). Od 1974. do 1987. bio je predsjednik Skupštine Opštine Vojnić. Kasnije postaje predsjednik Jugoslovenske samostalne demokratske stranke u Hrvatskoj, zatim potpredsjednik Srpskog nacionalnog vijeća SAO Krajine 1990/1991. Osnivač je radio-stanice Glas Petrove Gore 1973. godine, zatim srpske Radio Televizije „Petrova Gora" 1991.

Od 1992. do 1995. bio je predsjednik komisije Republike Srpske Krajine za ratne i zločine genocida.

U Republici Srbiji 1997. postaje predsjednik Udruženja za pomoć izbjeglicama i prognanicima iz Hrvatske.

U Beogradu 2020 godine sa uglednim naučnim i nacionalnim pregaocima osniva Krajišku srpsku akademiju nauka i umjetnosti, gdje obavlja i funkciju Predsjednika nadzornog odbora.

26.05.2011 godine Mile Dakić je bio uhapšen na graničnom prelazu „Rača" prilikom povratka sa naučnog skupa o Jasenovcu u Banjaluci, i izručen Hrvatskoj koja ga je osudila na 20 godina zatvora zbog navodnih zločina u Krnjaku. Nakon godinu dana provedenih u hrvatskim zatvorima Mile Dakić je oslobođen optužbi na Županijskom sudu u Karlovcu januara 2014 godine.

Objavio je više knjiga sa tematikom istorije srpskog naroda u Hrvatskoj, zbirku pripovjedaka, i više desetina rasprava u časopisima i zbornicima. Za knjige Krajina kroz vjekove i Bol u prsima primio je priznanja Akademije Ivo Andrić.

Ostala mu je neobjavljena knjiga „Komunistički zločini na Kordunu", o ljudima koji dugo nisu bili ni među živima ni među mrtvima, kako je naš Mile znao navoditi..u osnovi knjige se nalaze spiskovi ubijenih, nestalih i mučenih koji su nastali prilikom poslijeratnih istraživanja o fašističkim i ustaškim zločinima na Kordunu, a koji se odnose na zločine komunista nad srbima kordunašima. Ti spiskovi nikad nisu smjeli biti objavljeni u bivšoj Jugoslaviji, predstavljali su državnu tajnu. Kao ugledni istoričar Mile Dakić je poslije progonstva iz Republike Srpske Krajine 1995 godine dobio u Beogradu navedene spiskove i građu sa molbom da završi istraživanje i objavi dugo skrivanu istinu.

Kao dijete bio je svjedok nezapamćenih zvjerstava koja su počinile ustaše tokom stvaranja obruča oko oslobođene teritorije na Petrovoj Gori, 1942. godine. To je tema koju često dotiče u svojim djelima. Pored opisivanja stradanja svog naroda na Kordunu, Srba u Austriji, u prvom i kasnije u drugom svjetskom ratu, Mile Dakiće se često kritički odnosio i prema tekovinama revolucije, NOBe i ZAVNOH u Topuskom 1944 godine. Dešifrovao je prevaru i među prvim pisao o Kordunaškom ili budačkom procesu koji se desio proljeća 1944 godine na Petrovoj Gori. Grupa kordunaških i srpskih intelektualaca uvidjevši neku vrstu uzaludne borbe u okviru Narodno oslobodilačkog pokreta Hrvatske, jer partizani su ginuli od Sutjeske do Neretve i drugih ratišta..dok su im za to vrijeme ustaše klale nezaštićene žene i djecu..odlučuje da napravi prevrat u okviru NOP i Komunističke partije Hrvatske na slobodnoj teritoriji Korduna. Akcija nije uspjela a istaknuti komunisti i prvoborci korduna su osuđeni i pobijeni, nad njihovim porodicama je izvršena krvava odmazda. I upravu tu je istoričar Dakić tražio početak kraja srpskog pitanja u Hrvatskoj..svi kasniji događaji su pokazali tu neminovnost..Za ovu temu posebno ga je motivisao Ferdo Čulinović, koji je bio sudija u kordunaškom ili budačkom procesu, prof dr prava, na pravnom fakultetu u Zagrebu, nagovarao ga je da uzme temu na doktorskim studijama „Zavnoh u Topuskom 1944."..sudija Čulinović mu je pričao da u budačkom procesu sve smrdi i da ima krvi do koljena..da to treba istražiti..Svojevrsnu ispovjed za kordunaški proces Mile je čuo i od čuvenog kordunaškog heroja, borca i komuniste, predsjednika porote na tom suđenju, Stanka Ćanice Opačića koji je nakon iznadne nemilosti kod svoje komunističke partije i tamnovanja na Golom otoku, morao napustiti politiku još pedesetih godina prošlog vijeka.

Imajući takvo i toliko iskustvo stradanja-lično svjedočanstvo, spoznaju o istorijskim tokovima i procesima, burnim dešavanjima na prostorima Krajine kroz vjekove, Mile je nosio vječiti bol u prsima i žal za svojim narodom! Narodom, koji ga često nije ni razumio, nekad ga je i progonio, što zbog svojih narodnih neznanja i grijehova, ali i zbog milinih grijehova, ljudskih.

Od posljedica korone, naš Mile je preminuo na Božić 2021. godine u batajničkoj bolnici u 91 godini života.

Mile, neka ti je vječni pomen, da ti naši kordunaški sveti mučenici čiju si slavu i stradanje, opjevao i uvjek svjedočio..izmole od Gospoda Vaskrslog oproštaj sagrešenja tvojih voljenih i ne voljnih!

Na Kordunu, ljeta Gospodnjeg 2022 uoči Badnjeg dana.

Knjige:

Petrova mi gora mati

Petrova gora

Spomen područje Bijeli Potoci — Kamensko

Zločin na Kolariću

Spomenici NOR-a na području zajednice općina Karlovac

Memorijalni park Petrova Gora

Istorijske fotografije Petrove gore

Kordun u ratu

Srpska Krajina - istorijski temelji i nastanak, Knin 1994.

Krajina kroz vjekove, Beograd 2002.

Bol u prsima, Beograd 2007.

Zbirke pjesama

Lomače. Beograd: 2008.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.