Glava u torbi za hljeb sa sedam kora
BANjALUKA - Šumarstvo i građevinarstvo i dalje su na vrhu liste najopasnijih djelatnosti u Republici Srpskoj što potvrđuje podatak da je najviše poginulih i teško povrijeđenih radnika hljeb zarađivalo u tim sektorima.
Posljednji u nizu nemilih događaja koji je uznemirio javnost dogodio se prije dva dana u Banjaluci kada je radnik iz Laktaša poginuo prilikom pada s krova stambene zgrade u izgradnji. U banjalučkoj Policijskoj upravi naveli su da je radnik pao u srijedu sa visine od 17 metara te da je od zadobijenih povreda preminuo u vozilu Hitne pomoći.
Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka saopšteno je da je tužilac naložio vještačenje radi utvrđivanja okolnosti ovog događaja, te da je naložena i obdukcija tijela nastradalog.
Ova nesreća, nažalost nije jedina na radnom mjestu u ovoj godini. Prema podacima Inspektorata RS u oblasti inspekcijskog nadzora dogodilo se 12 težih povreda na radu, od čega dvije u građevinarstvu, tri u hemijskoj industriji, dvije u šumarstvu i drvnoj industriji i pet u ostalim djelatnostima.
Prema podacima Inspektorata, u prošloj godini život na radnom mjestu izgubilo je osam radnika, od čega jedan u elektroprivredi, dva u građevinarstvu i četiri u šumarstvu i drvnoj industriji, te jedan u sektoru rudarstva. U istom periodu dogodile su se i 72 teže povreda na radu, najviše u šumarstvu i drvnoj industriji, ostalim djelatnostima i građevinarstvu.
Godinu ranije, navode u Inspektoratu, na radnom mjestu poginulo je 11 radnika, i to po jedan u elektroprivredi, tekstilnoj industriji i šumarstvu i drvnoj industriji, dva u ostalim djelatnostima, četiri u građevinarstvu i dva u rudarstvu. U 2019. godini dogodilo se i 90 težih povreda na radu.
Predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić rekla je za “Glas Srpske” da je porazno da ljudi ginu na radnim mjestima.
- Svi smo mi svjesni da se nesreće dešavaju, ali je pitanje da li su sve mjere zaštite preduzete i kako dolazi do tih nesreća. S jedne strane, često se ne poštuje odredbe Zakona o zaštiti na radu, objekat nije adekvatno obezbijeđen i za te stvari krivicu isključivo snosi poslodavac, te kontrolni nadzorni organi koji su dužni da pregledaju građevine - rekla je Vrabičićeva.
Dodala je da je ponekad sigurno i odgovornost na radnicima koji i kada imaju obezbijeđena zaštitna odjela ili šljem, ne žele da ih nose.
- Međutim, nema tog šljema koji bi sačuvao radnika pri padu sa visine od 17 metara. U tom slučaju objekat očigledno nije bio adekvatno zaštićen - rekla je Vrabičićeva.
Propusti
U Inspektoratu RS naveli su da da je u oblasti zaštite na radu republička inspekcija rada u 2020. godini izvršila 1.421 kontrolu, od čega je 564 bilo sa utvrđenim propustima.
- U cilju otklanjanja nepravilnosti izrečena je 451 upravna mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja izrečene kazne u vrijednosti od 179.950 KM, a nadležnim sudovima podneseno je 13 prekršajnih prijava - naveli su u Inspektoratu RS.
Dodali su da su kontrole pokazale da se najčešće nepravilnosti odnose na propuste u organizaciji i sprovođenju mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
