Gajanovići: Porodice sa više djece-bolja budućnost

Srna
Foto: Srna

ŠAMAC- Zoran i Branka Gajanović i njihovih petoro djece, koji žive u Šamcu, predstavljaju primjer borbe protiv bijele kuge u vrijeme koje ni materijalno nije naklonjeno mladim parovima.

Branka, majka pet sinova, prosvjetni je radnik, profesor matematike i informatike, zaposlena je u Osnovnoj školi u Šamcu, a Zoran radi u preduzeću "Zenit" u Šamcu.

Oni, i pored svakodnevnih obaveza, rade dodatne poslove kako bi zaradili što više, ali, ističu, da imaju vremena da budu sa djecom i uživaju u njihovom odrastanju.

Istovremeno, imaju i plastenik i siju sebi povrće na otvorenom i u zatvorenom.

Branka je rođena u Gornjoj Slatini, a udala se za Zorana Gajanovića u Šamcu 2006. godine, kada je dobila i prvog sina Filipa Mirka, koji ima 16 godina i učenik je prvog razreda četvorogodišnjeg smjera kulinarski tehničar u Banjaluci.

"Marija sam rodila 2009. godine, sada ima 12 godina i ide u šesti razred, zatim su 2015. godine došli blizanci Nikola i Lazar, koji imaju po šest godina i idu u prvi razred, a najmlađeg Bojana rodila sam 2018. godine. On sada ima tri godine i ide u vrtić. I muž i ja smo iz višečlanih porodica i zato želimo da imamo veliku porodicu", priča za Srnu Gajanovićeva.

Ona kaže da im primanja nisu loša, ali da nisu ni izbliza kolika bi im trebala, pa štede. Zato poslije radnog vremena ona daje časove učenicima, a suprug ide da radi kada ga neko pozove.

Branka napominje da je njen najstariji sin odmalena volio da gleda kako se priprema hrana i pomagao, zbog čega je odlučio da pohađa srednju kulinarsku školu.

On se brinuo o četvorici braće, kada roditelji nisu bili tu, a kada je otišao u Banjaluku njegovo mjesto preuzeo je Mario.

"Malog Bojana odvedem u vrtić, a prvačiće blizance Nikolu i Lazara u školu odvede Mario. Mnogo mi znači produženi boravak u školi tako da ih možemo preuzeti kada krenem kući sa posla ili muž", kaže Branka.

Gajanovićeva je predsjednik Udruženja "Četiri plus" u Šamcu, koje broji 20 porodica sa četvoro i više djece.

"Uputili smo prijedlog opštini Šamac da nas uvrsti u budžet i prizna kao udruženje od javnog interesa. Ovo udruženje je na republičkom nivou priznato kao udruženje od javnog interesa, a uputili smo zahtjev da nam odobre novčana sredstva da se registrujemo i u Doboju.

U ime Udruženja uputili smo prijedlog da porodice sa četvoro i više djece budu oslobođene plaćanja vrtića zbog toga što je veliki broj opština unazad par godina tako odlučio", precizira Branka.

Gajanovićeva podsjeća da su 9. januara, na Dan Republike Srpske, djeca iz ovog udruženja, zajedno sa članovima republičkog udruženja, učestvovala na svečanom defileu u Banjaluci.

Ona zahvaljuje opštini Šamac što unazad nekoliko godina porodice sa četvoro i više djece imaju na mjesečnom nivou po 150 KM i što je opština prepoznala značaj višečlanih porodica, te podsjetila da imaju i "ponosne kartice" za popuste pri kupovini.

Branka napominje da je republičko udruženje "Četiri plus" prošle godine izašlo sa prijedlogom za poboljšanje nataliteta u Republici Srpskoj, a to je zakon o majci, koji je podržala i predsjednik Republike Željka Cvijanović.

"Ministarstvo porodice omladine i sporta već je pripremilo verziju ovog zakona.

Prijedlog predviđa da svaka majka za svako dijete ima odgovarajući materinski dodatak do 18 godine ili dok dijete ne završi redovne studije.

Mi čak idemo i sa prijedlogom o penziji - da to bude neka zagarantovana penzija, ali vidjećemo kada bude radna verzija zakona", kaže Gajanovićeva.

Prema podacima kojim ona raspolaže, prošle godine su bila 8.643 živorođena djeteta u Srpskoj, a umrle su 18.732 osobe, što znači da je mortalitet veći od nataliteta.

"Nadamo se da će ovaj zakon dobiti podršku na republičkom nivou i da će se poboljšati natalitet, jer je krajnje vrijeme da se nešto po tom pitanju uradi. Cilj Udruženja Četiri plus jeste da promoviše natalitet i zdravu porodicu. Samo zdrava porodica može dati doprinos zdravom društvu", ukazuje Branka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana