Dragana Oklješa, pomoćnik ministra za veterinarstvo: Ljudi glavni faktor u širenju bolesti

Problem afričke kuge svinja nije prisutan samo u Srpskoj, već se sa ovom bolesti mnogo duže bore brojne evropske zemlje pa i šire. Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” pomoćnik ministra za veterinarstvo Dragana Oklješa, pojašnjavajući kako je ova bolest nepredvidiva, ginu sve oboljele životinje i nema vakcine niti lijeka te izaziva veliku ekonomsku štetu.

GLAS: Kakva je trenutno situacija sa afričkom kugom svinja u Republici Srpskoj?

OKLjEŠA: U Republici Srpskoj prema nalazima koje dobijamo od strane naše referentne laboratorije Javne ustanove Veterinarski institut “Dr Vaso Butozan” Banjaluka, imamo potvrđene slučajeve u Bijeljini i Gradišci, opštinama Ugljevik, Lopare Donji Žabar i Šamac.

GLAS: Kakva je situacija u Bijeljini?

OKLjEŠA: Kada govorimo o Bijeljini, možemo reći da i dalje imamo potvrdu bolesti u prvobitno određenim zaraženim područjima, što ukazuje na nepoštovanje propisanih mjera koje se odnose na ograničavanje kretanja ljudi, jer ljudi su najznačajniji faktor u širenju bolesti. Međutim, kada je u pitanju sanacija žarišta timovi za eutanaziju i neškodljivo uklanjanje ipak sustižu da imanja saniraju u toku 24 časa od potvrde bolesti s ciljem što bržeg sprečavanja daljeg širenja bolesti.

GLAS: Da li se pojavila afrička kuga i kod divljih svinja, a ako jeste, kako to planirate da iskorijenite?

OKLjEŠA: Da, imamo potvrđene slučajeve bolesti i kod divljih svinja u gradu Gradiška i opštini Šamac. Lovci predstavljaju veoma bitan faktor u širenju ove bolesti. U skladu sa propisima obavezni su da prijave uginule divlje svinje i njihove dijelove, kao i nakon sanitarnog odstrela, bez odgađanja, a najkasnije u roku od dva časa, nadležnom veterinarskom i šumarskom inspektoru, uz navođenje geografskih koordinata i detaljnog opisa lokacije, odnosno mjesta gdje je leš pronađen radi hitnog organizovanja uzimanja potrebnih uzoraka za dijagnostička ispitivanja i nalaganja veterinarsko-zdravstvenih mjera. Ministarstvo je donijelo i naredbu o zabrani grupnog lova (hajke).

GLAS: Kojih mjera treba da se pridržavaju lovci zbog toga?

OKLjEŠA: Za lovce je bitno da se pridržavaju biosigurnosnih mjera, a pod tim se smatra da nakon lova očiste i dezinfikuju svoju opremu na licu mjesta, da ne ostavljaju hranu za divlje svinje te da očiste i dezinfikuju svoje lovačke trofeje prije napuštanja područja.

GLAS: Koliko će novca biti izdvojeno iz budžeta za pomoć?

OKLjEŠA: U skladu sa Planom upravljanja kriznom situacijom za kontrolu afričke kuge svinja u Republici Srpskoj definisani su troškovi sprovođenja mjera koje se finansiraju iz budžeta Srpske. Vlada Republike Srpske je iz Kompenzacionog fonda izdvojila 5.000.000 maraka kao sredstva za podršku za naknadu i sanaciju štete tokom sprovođenja mjera s ciljem suzbijanja i iskorjenjivanja ove bolesti. Naknadu štete procjenjuje Komisija za procjenu štete na osnovu tržišne vrijednosti svinja u momentu eutanazije. Afrička kuga svinja je nepredvidiva bolest i izaziva ogromnu ekonomsku štete, s ciljem njihove sanacije ministarstvo se odlučilo za podršku otkupu i klanju svinja u svrhu prerade mesa u mesne prerađevine u smislu subvencija sa 50 odsto od tržišne vrijednosti prilikom otkupa u klaonicama.

GLAS: Ko ima najveću odgovornost kada je riječ o sprečavanju širenja bolesti?

OKLjEŠA: Vlasti Srpske su s ciljem suzbijanja pojave i sprečavanja širenja afričke kuge svinja preduzele odgovorno sve propisane mjere i u stalnoj su koordinaciji sa lokalnim kriznim centrima u smislu dodatnih konsultacija pri sprovođenju propisanih mjera, kao i u nadzoru njihovog sprovođenja. Pored maksimalnog angažovanja veterinarskih organizacija koje sprovode najteži dio posla, tu su i veterinarski inspektori koji su u nadzoru svih mjera. Angažovan je i dodatni broj veterinarskih inspektora da bi bio postignut nadzor nad svim koravima od uzorkovanja sumnje do završne dezinfekcije nakon neškodljivog uklanjanja životinja. Međutim najveća odgovornost je na samom vlasniku i njegovoj ozbiljnosti i svjesnosti kako da sačuva sebe, a tako doprinese sprečavanju širenja bolesti.

GLAS: Kako se zaštiti?

OKLjEŠA: Napominjemo da afrička kuga svinja nije opasna za čovjeka, ona se javlja samo kod domaćih i divljih svinja, ali čovjek doprinosi njenom širenju tako da je od izuzetnog značaja da svako od nas pokaže maksimalnu ličnu odgovornost i poštuje sve propisane preventivne mjere, da bismo zajedničkim djelovanjem sa nadležnim institucijama spriječili nove slučajevi. Vakcine i lijeka, nema, i zbog toga je ova bolest vrlo teška za kontrolu i iskorjenjivanja. Apelujemo na sve uzgajivače svinja da ukoliko primijete promjene zdravstvenog stanja ili imaju uginuća svinja na svom imanju da hitno o tome obavijeste svog veterinara, a neophodno je i da lovci preduzimaju propisane mjere. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i dalje treba da redovno prati situaciju na terenu i preduzima sve neophodne mjere i korake s ciljem suzbijanja i sprečavanja širenja ove zarazne bolesti.

GLAS: Koje su preventivne mjere?

OKLjEŠA: Farmeri treba da podignu nivo biosigurnosnim mjera na najviši. Treba izbjegavati pašno držanje svinja te spriječiti direktan kontakt sa divljim svinjama. Osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odjeću i obuću. Osim toga treba postaviti barijere na ulazu i izlazu u objekat gdje se drže svinje te uraditi dezinfekciju prostora u kojem svinje borave i svih predmeta sa kojima dolaze u dodir.

Za tu svrhu se može koristiti etar, hloroform, hlorno krečno mlijeko, natrijum hipohlorit, jedinjenja joda i naravno natrijum-hidroksid u dvoprocentnom rastvoru. Kada se nanesu dezinfekciona sredstva treba ih ostaviti barem pola sata da djeluju. Ministarstvo poljoprivrede je posredstvom pripadnika civilne zaštite pružilo je dodatnu pomoć uzgajivačima na zaraženom području, odnosno dodijeljena su im sredstva za dezinfekciju i opremu za izradu dezinfekcijskih barijera.

Hrana

Ukoliko se u ishrani svinja koriste pomije, kako kaže Oklješa, poželjno ih je kuvati minimalno na temperaturi od 80 stepeni Celzijusa zbog toga što virus ta temperatura neutrališe. Naravno, potrebno je da toplota dopre dovoljno duboko u hranu, tako da se slobodno može kuvati duže i na višim temperaturama. Isti princip važi i za vodu za svinje, prokuvati i ostaviti da se ohladi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.