Dejan Bokonjić, dekan Medicinskog fakulteta u Foči: Ljekarima sa našom diplomom otvorena vrata širom svijeta

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” dekan Medicinskog fakulteta u Foči Dejan Bokonjić navodeći da je ova visokoškolska ustanova 2023. godine proslavila tri decenije rada te da je od osnivanja do danas napredak vidljiv na svim poljima.

- Fakultet se razvijao korak po korak uz ogroman trud i entuzijazam svih onih koji su ga vodili i radili u njemu. Danas imamo savremeniju i bolju nastavu sa većom orijentacijom ka praksi, bolju opremu za edukaciju i veći broj dobro edukovanih nastavnika i saradnika, što omogućava dinamičniju i interesantniju nastavu. Uvođenje velikog broja novih predmeta i metoda u nastavi doprinijelo je većoj retenciji znanja studenata u odnosu na ranije. Nove tehnologije su omogućile lakše ovladavanje znanjem i kroz različite kreativne zadatke bolje i lakše učenje medicine - rekao je Bokonjić navodeći da su to prepoznale na stotine inostranih studenata koji znanje upijaju u Foči.

GLAS: Zbog čega mladi iz inostranstva biraju da studiraju u Foči?

BOKONjIĆ: Iz više razloga. Prvo, priznatost i prohodnost naših diploma širom Evrope i svijeta. Diplomirani ljekari i stomatolozi mogu da se zaposle u evropskim zemljama, a mogu i da polažu USML test kada završe studije te potom rade u SAD. Sa medicinskim asocijacijama pojedinih država dogovorili smo se šta budući doktori medicine i stomatologije treba da nauče i savladaju tokom studija i koje uslove treba da ispune kako bi mogli odmah po završetku studija raditi u zemljama iz kojih dolaze. To je posebno dogovarano sa Medicinskim komitetom iz Indije. Cijena studiranja i života u Foči je takođe važan faktor koji utiče na njihovo opredjeljenje da studiraju kod nas. I na kraju, dobar kvalitet nastave sigurno uslovljava povećanje broja kandidata za studiranje na našem fakultetu iz godine u godinu. Agencije koje nas zastupaju u inostranstvu ističu kvalitet nastave i sve to doprinosi povećavanju zainteresovanosti za studije u Foči.

GLAS: Kako ste došli na ideju da pokrenete nastavu na engleskom?

BOKONjIĆ: Internacionalizacija je definisana kao jedan od ključnih parametara razvoja Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a nakon različitih internih i eksternih evaluacija prije sedam, osam godina jedna od najslabijih tačaka Univerziteta bila je međunarodna saradnja. Želeći da unaprijedimo rad Univerziteta i podignemo ugled i prepoznatljivost našeg fakulteta, startovali smo sa nastavom na engleskom jeziku u akademskoj 2020/2021. Pripreme su počele dvije godine ranije. Izvršeno je testiranje znanja engleskog jezika svih naših nastavnika, a rezultati su pokazali da imamo kritičnu masu našeg kadra za početak tog procesa. Organizovali smo intenzivne kurseve engleskog za nastavno osoblje i angažovali iskusne profesore iz cijelog regiona te razvili brošure i informacione pakete za strane studente.

GLAS: Ima li naznaka da bi stranci koji studiraju u Foči mogli ostati da rade u Srpskoj s obzirom na odliv kadra iz naše zemlje?

BOKONjIĆ: U nekoliko navrata smo im postavljali pitanja da li će se vratiti kući po završetku studija ili će pokušati da nađu posao u našem regionu ili negdje dalje. Odgovori su šaroliki. Većina studenata, posebno onih iz dalekih zemalja, želi da se vrati kući. Jedan dio njih, posebno studenti iz Indije, žele da odu u SAD i neke evropske države. Dio njih, posebno iz Evrope, izjasnio se da ne bi imali ništa protiv da ostanu raditi na našim prostorima. Mada, još je rano za izvođenje zaključaka jer je prva generacija naših studenata tek na četvrtoj godini studija.

GLAS: Šta Srpska treba da učini kako bi zadržala medicinski kadar, pa čak možda i vratila dio onih koji su otišli u inostranstvo?

BOKONjIĆ: To je vrlo težak i složen zadatak. Novac i uslovi rada koje pružaju pojedine zemlje teško je dostići. Poseban problem je što nedostatak medicinskog kadra postoji i u razvijenim evropskim državama. Ono što možemo pokušati jeste da poboljšavamo uslove rada i pružimo mogućnosti za različita usavršavanja našim ljekarima. Vezivanje najboljih ljekara za fakultet se pokazalo kao dobar model. Većina kolega koji rade u kliničkim centrima ili univerzitetskim bolnicima, kad imaju dio radnog angažovanja vezan i za fakultet, teže odlaze jer imaju veće mogućnosti i za zaradu i za napredovanje. Podrška u smislu omogućavanja usavršavanja, gajenje dobre radne atmosfere i stimulisanje kreativnosti su takođe važni faktori koji mogu uticati da naši kadrovi ostaju ovdje.

GLAS: Koje su manjkavosti obrazovnog sistema u Srpskoj i koliko je važno da se mijenjaju stvari u nastavnim procesima?

BOKONjIĆ: Neophodno je i krucijalno ako želimo dobro edukovane diplomce. Nastavni plan i program se mora stalno modernizovati i unapređivati u skladu sa trendovima i potrebama društva. Takođe, nauka napreduje i nove stvari se studentima moraju prezentovati. To je posebno važno u medicini koja se stalno mijenja. Takođe, veliki izazov je internet koji je, s jedne strane, odličan izvor podataka odakle studenti mogu crpiti informacije, ali, s druge strane, predstavlja veliku opasnost jer postoji more neprovjerenih i netačnih informacija. Ono što je možda i dalje najveći problem našeg obrazovnog sistema jeste i dalje prevelika orijentacija na teoriju, a manje na praksu mada je taj segment dosta unaprijeđen u prethodnom periodu.

GLAS: S kakvim predznanjem brucoši danas dolaze na fakultet, a kako je bilo prije 10 - 15 godina? Da li su nam i tu potrebne reforme?

BOKONjIĆ: Sasvim sigurno da su potrebne i prirodne. U kreiranju nastavnih planova i programa u srednjim školama, odnosno gimnazijama treba da učestvuju i profesori sa fakulteta s ciljem bolje pripreme budućih kandidata za studiranje. Posebno je ovo potrebno kod usmjerenih škola kao što su zdravstvene. Kvalitet nastave u srednjim školama varira i sigurno je potrebna jedna standardizacija i na ovom planu.

GLAS: Šta Medicinski fakultet u Foči radi kada je u pitanju kvalitet nastavnog procesa?

BOKONjIĆ: U više navrata smo radili reformu nastavnog procesa. Definisali kompetencije i ishode učenja koje student mora da dobije na kraju studija, kao i kompetencije koje student dobija u okviru određenih predmeta pokušavajući da uradimo horizontalnu i vertikalnu integraciju kurikuluma. U dobrom dijelu smo uspjeli, ali imaćemo posla i u narednom periodu oko tog usklađivanja. Ideja je da studenti medicine, gdje god da studiraju i koji god model studiranja da se koristi, dobiju isti set osnovnih znanja i vještina. Zato smo gledali da naš plan i program uskladimo sa planovima i programima drugih fakulteta širom Evrope i svijeta. Uveli smo dosta novih interaktivnih i modernih metoda u nastavi. Mnogo smo radili i na reformi sistema ispitivanja studenata u smislu da se na objektivan način provjere neophodna znanja i vještine na pojedinim predmetima koristeći platforme za učenje, objektivne standardizovane kliničke i pretkliničke stanice za provjeru znanja, različite softvere i modele za učenje. Sistem ocjenjivanja biće u fokusu i u narednom periodu jer njegovim unapređivanjem stvaramo uslove za novu reformu nastave. Zahvaljujući projektima uspjeli smo uvesti i kontinuiran trening nastavnika kako bi bili bolji edukatori.

Zdravlje stanovništva

GLAS: S obzirom na pojavu novih, ali i buđenje starih bolesti, koliko je zdravlje stanovništva danas ugroženo?

BOKONjIĆ: Nažalost, mnogo. Pojavljuju se bolesti koje dugo nismo imali na ovim prostorima, a razlog je slab obuhvat obaveznim vakcinama. Moramo raditi na zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva ukazujući na značaj i benefit vakcina na sprečavanju pojave teških bolesti, programa skrininga i prevencije i uopšte jačanju zdravstvene kulture građana. Uticaj društvenih mreža i neprovjerenih informacija je ogroman, pa se mora raditi na razbijanju pogrešnog sadržaja koji nas dovodi u situaciju u kojoj se sada nalazimo. Zbog pojave novih bolesti moramo raditi na jačanju spremnosti zdravstvenog sistema, medicinskog osoblja i društva uopšte kako bismo se suočili sa budućim izazovima na efikasniji način uzimajući u obzir iskustva koja smo dobili u borbi sa “kovidom 19”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.