Cvijanović: Julski ustanak odraz borbe srpskog naroda za goli opstanak
BANjALUKA- Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je danas na obilježavanju 81 godine od antifašističkog ustanka u BiH da je julski ustanak 1941. bio odraz najsvjetlijih slobodarskih težnji, ali i borbe za goli opstanak srpskog naroda kojem je bila ugrožena biološka egzistencija u granicima NDH.
Nakon što je položila vijenac na spomenik palim Krajišnicima u Drugom svjetskom ratu na Banj brdu kod Banjaluke, Cvijanovićeva je naglasila da se ponosom sjećamo hrabrih ustanika i slavne antifašističke prošlosti, na čijim se idealima i vrijednostima temelji i Republika Srpska.
-Julski ustanak 1941. bio je odraz najsvjetlijih slobodarskih težnji, ali i borbe za goli opstanak srpskog naroda kojem je bila ugrožena biološka egzistencija u granicima NDH. U okolnostima masovnih likvidacija i stravičnog genocidnog terora, borba za slobodu bila je ujedno i odsudna bitka za život i opstanak - rekla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, upravo zato riječ sloboda u srpskom jeziku ima neprocjenjivo značenje, jer je njeno odsustvo, po pravilu, podrazumijevalo masovna stradanja i egzoduse.
-Pa čak i onda kada je cijena te slobode bila stravično visoka, nismo kalkulisali i čekali ishod rata, već smo od početka hrabro stajali na pravoj strani istorije, nasuprot mračnim ideologijama zla. I zato ćemo uvijek sa ponosom isticati da pripadamo narodu koji je imao dva antifašistička pokreta otpora u okupiranoj Evropi - naglasila je predsjednik Republike Srpske.
Ona je istakla da je to ogroman simbolički i moralni kapital srpskog naroda koji niko ne može ni oduzeti, ni osporiti.
-Ironija je, a i sramota da nam danas lekcije o pogrešnim i pravim stranama istorije drže oni koji su najmanje pozvani da to čine ili oni koji bi nam revidirali istorijske udžbenike i mijenjali školske programe. Naša opredijeljenost je da gradimo razumijevanje i bolju budućnost sa svima s kojima živimo - rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da to ni u kom slučaju ne podrazumijeva spremnost da se otvore vrata grubom istorijskom revizionizmu, pogotovo ne u našim školama.
-Želimo slobodu i bolji život za generacije koje dolaze. Naša politika je politika mira. Borba za očuvanje ustavnog kapaciteta Republike Srpske je naše trajno opredjeljenje. Želimo dobre odnose sa svim narodima u BiH, ali se nećemo odreći naših ustavnih prava i naše imovine - istakla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala i da se nećemo odreći ni slobodarskih i antifašističkih tradicija utkanih u temelje Republike Srpske, niti žrtvovati slobodu za bilo koje lažno obećanje ili prijetnju, kao što je nisu žrtvovali ni oni kojih se danas sa ponosom sjećamo.
Željka Cvijanović poručila je danas da Srpska, razvijajući se i radeći na svojoj budućnosti, nikada ne smije zaboraviti da su njeni temelji postavljeni na vrijednostima i idealima iz Drugog svjetskog rata - slobode i prava ljudi da žive u slobodi, da je njeguju i čuvaju.
Cvijanovićeva je naglasila da je obaveza svih da se sa pažnjom i dužnim poštovanjem odnose prema onima koji su tada dali živote i učestvovali u Narodnooslobodilačkoj borbi.
-Temelji te borbe su bili sve ono što nas je dovelo do slobode u kojoj i danas uživamo - rekla je Cvijanovićeva.
Tomo Landeka, koji je učestvovao u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu, rekao je da je sloboda bila glavni cilj krajiških boraca koji su se borili goloruki, ali su bili hrabri i odani svom narodu.
Predsjednik banjalučkog SUBNOR-a Vladimir Đuran podsjetio je da je upravo na Banj brdu, gdje je bilo sjedište Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) za BiH, donesena odluka o dizanju ustanka, i to 26 dana prije odluke Centralnog komiteta KPJ.
Predsjednik SUBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević kaže da Banjaluka nikada nije izostala ni iz jedne slobodarske bitke i da danas obilježava jedan od najsvjetlijih datuma u istoriji ovog kraja.
Sekretar beogradskog SUBNOR-a Vesna Bojić Rovčanin ocijenila je da cilj antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu bio da ostanu svoji na svome, da budu slobodni, u čemu su i uspjeli.
Savjetnik gradonačelnika Banjaluke Mirna Banjac rekla je da je velika i sveta žrtva data u prošlosti, bez koje danas ne bi bilo ni nas i da je najmanje što možemo da uradimo jeste da njegujemo kulturu sjećanja.
Srpski ustanici u Drugom svjetskom ratu zauzeli su Drvar i Grahovo u borbi koju su poveli protiv ustaša i njemačkih okupatora. Napad na Drvar je u vrijeme postojanja SFR Jugoslavije proslavljan kao dan ustanka naroda BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
