Čak 200.000 ljudi boluje od neke maligne bolesti

Direktor beogradskog Instituta za onkologiju Danica Grujičić rekla je da se broj onkoloških pacijenata svake godine povećava, tako da ih je 2017. godine bilo 157.000, a 2019. godine 174.000. Ona je istakla da je oko 30 odsto pacijenata, koji su se kasno javljali ljekaru zbog straha od korone, počinjalo liječenje u kolicima, sjedeći ili ležeći, kao i da se za većinu nije moglo ništa uraditi, osim da dobiju nešto da nemaju bolove, da mogu nešto da pojedu, popiju.

Grujičićeva je naglasila da rak sve više postaje bolest sa kojom se duže živi, da budućnost onkologije nisu radikalne operacije već lijek, koji će se piti kao što se pije lijek za hipertenziju. "Tumor će da stoji i jednog dana će se možda izgubiti ili će se pronaći lijek, kojim će se istopiti. To je nekakva budućnost", rekla je Grujičićeva na skupu, organizovanom u sklopu nacionalne kampanje za onkološke pacijente pod nazivom "Nema čekanja".

Prema njenim riječima, na ovom institutu se dnevno operiše 15 do 20 žena od karcinoma dojke, a ima dosta i ginekoloških karcinoma. Sramota je, kaže, i da najteži bolesnici moraju da privatno plaćaju preglede, te najavila nabavku aparata i zapošljavanje novih ljekara. "Već sam rekla svim kolegama i pacijentima, a sada i javno – pacijent koji ne može da zakaže onda kada treba, neka dođe kod mene, u kabinet direktor Instituta, i biće mu zakazano", rekla je Grujičićeva, koja je ukazala na veliki priliv bolesnika i drugačije indikacije.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Srbije Ferenc Vicko ukazao je na porast broja malignih oboljenja i u Srbiji i u svijetu zbog načina života, životnog okruženja, genetike, ali je naglasio da se to može smanjiti prevencijom od 40 do 70 odsto. On je rekao da se ne može saglasiti sa procjenom da godišnje u Sribji umre 30.000 onkoloških pacijenata, te dodao da, prema njemu dostupnim podacima, taj broj iznosi 17.000. Vicko je citirao riječi ministra rada Srbije Darije Kisić Tepavčević da će do 2050. godine svi ljudi stariji od 65 godina imati neku formu raka, što je zastrašujuće. Ukazao je na slab odziv građana na skrinig, pa je naveo podatak da se tom pozivu države odazvalo samo 16 odsto žena. Doktor Davorin Radosavljević iz Udruženja medikalnih onkologa Srbije kaže da je rak pankreasa jedan od velikih pet "ubica" /među kojima su karcinom pluća, dojke, debelog crijeva, pankreasa i ginekološki tumori, prije svega jajnika/, te da od toga boluje veoma mnogo muškaraca, ali je stopa umiranja manja od drugih. "Onkološke bolesti su one koje će, možda, u toku ovog veka prestići čak i oboljele od kardiovaskularnih bolesti. Ideal je da maligne bolesti pređu u hronične", rekao je Radosavljević.

Što se tiče novih lijekova protiv kancera, Radosavljević je rekao da će značajni onkološki lijekovi sigurno ući na listu za liječenje više tipova tumora. Direktor Klinike za pulmologiju u Kliničkom centru Srbije Mihailo Stjepanović je istakao da je rak pluća najčešći i najsmrtonosniji karcinom u Srbiji i svijetu, te naveo da se zbog epidemije manje ljudi javljalo ljekarima ili su se javljali tek u kasnim fazama bolesti, kada su iscrpljene sve mogućnosti liječenja. Gastroeneterolog/onkolog Nenad Mijalković iz Kliničkog centra Srbije je rekao da je u Srbiji prisutna učestalost raka debelog crijeva na nivou kao i u Evropi, ali je problem što je smrtnost veća i to uglavnom zbog kasnog otkrivanja bolesti.

Olja Ćorović iz Foruma pacijenata Srbije i Udruženja "Punim plućima" rekla je da u Srbiji od raka pluća više od 7.000 ljudi godišnje oboli, a umre više od 5.000, dok se na dnevnom nivou dijagnostikuje po 19 ljudi svaki dan, 13 premine. Ona je rekla da se sada očekuje povećanje broja oboljelih onkoloških pacijenata, jer se prethodne dvije go

dine nisu javljali na preglede zbog straha od virusa korone, te da najčešće oboljevaju muškarci iznad 50 godina i to pušači. Predsjednik Foruma pacijenata Srbije Marko Milovanović istakao je da je zastrašujući podatak da onkološki pacijenti od prvog pregleda kod doktora opšte prakse pa do početka terapije nekad čekaju i do 200 dana, jer se mnogo čeka na tumor markere, bronhoskopije, konzilijume.

Stručnjaci su na ovom skupu istakli potrebu da na uputima onkološki pacijenata piše "prioritet" da ne bi čekali na CT, tumor markere, bronhoskopiju, kao i da je potrebno digitalizovati onkološke konzilijume i uključiti i evropske eksperte radi bolje strategije liječenja, te omogućiti veću dostupnost inovativnih i generičkih lijekova.

Podržali su apele onkoloških pacijenata za efikasnijom prevencijom, liječenje dijagnostikom i kontrolom malignih bolesti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.