Boris Pašalić za “Glas Srpske”: Imamo dovoljno hrane

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić, naglasivši da očekuje uobičajen obim proljećne sjetve.

- Cijena NPK đubriva 2008. godine bila je 2.100 KM po toni, a i tada se uz veće troškove sijalo, tako da je priča o pojavi gladi kod nas neutemeljena. Poljoprivreda zavisi od mnogo faktora, to je proizvodnja pod vedrim nebom, suša, grad, mraz, to su izazovi na koje ne možemo uticati, ali reagovaćemo kad god se pojavi problem - rekao je Pašalić.

GLAS: Kako ocjenjujete stanje u poljoprivredi Srpske?

PAŠALIĆ: Ne možemo biti u potpunosti zadovoljni, ali je dobro da nema smanjenja obima proizvodnje. Ima oscilacija, ali najvažniji sektori su stabilni. Proizvodnja mlijeka koja je motor razvoja poljoprivrede je stabilna, iako se smanjuje broj proizvođača. To je trend koji je nemoguće zaustaviti. Ne postoji mjera koja nekoj baki i djedu može vratiti mladost. Problem je i uvoz velikih količina poljoprivrednih proizvoda i u tom smislu nije došlo do reakcije organa na nivou BiH.

GLAS: Stiče se utisak da uz sva poskupljenja domaća proizvodnja predstavlja najbolje rješenje, kako ne bismo uvozili baš sve?

PAŠALIĆ: Jeste. To se najbolje vidjelo početkom pandemije virusa korona, kada je zaustavljena razmjena i robe i usluga i tada smo se pitali imamo li dovoljno hrane. Srpska ima mlijeka, ribe, voća i povrća i više nego što joj je potrebno. Svinjskog mesa i pšenice možemo da proizvedemo za 70 odsto naših potreba i kada bi se sva ta hrana zadržala na našem prostoru, imali bismo svega dovoljno. Dosta naše pšenice se prodaje i u FBiH i moramo posmatrati BiH kao jedinstveno tržište. U EU prosjek poljoprivrednih površina je 0,3 hektara po glavi stanovnika, a kod nas je blizu 0,9 hektara. Imamo resurse da širimo proizvodnju.

GLAS: Osim redovnih 75 miliona KM za podsticaj poljoprivrednici mogu računati i na dodatnih deset. Koliko će te mjere pomoći da proizvodnja ipak bude rentabilna?

PAŠALIĆ: Poljoprivrednici ulaze u proljećnu sjetvu sa visokim cijenama đubriva i goriva. Još od 2013. godišnje izdvajamo blizu šest miliona maraka za regresirani dizel. Kada je riječ o skupom đubrivu, obezbijedili smo dodatni novac iz Kompenzacionog fonda i to sigurno nije posljednja mjera Vlade. Visoku cijenu repromaterijala prati i visoka cijena žitarica na tržištu, tako da najveći korisnici mineralnih đubriva, ratari, imaju privilegiju da su cijene njihovih finalnih proizvoda visoke. Kada sve sagledamo, proizvodnja pšenice i kukuruza je i dalje rentabilna.

GLAS: Smatrate li da bi uz mjere podrške proljećna brazda ipak mogla biti duža?

PAŠALIĆ: Ne smatramo mi da će naše mjere potpuno da nadomjeste ovo poskupljenje i inflaciju, jer samo kad gledamo mineralno đubrivo cijenu i količinu, koristimo oko 70.000 tona. Razlika u cijeni sada i na isti dan lani je više od 100 miliona maraka. Nema zemlje koja može da kompenzuje taj iznos, ali činimo sve da stvorimo ambijent da se proizvodnja nastavi. Jesenas je posijano više pšenice od prosjeka, oko 43.000 hektara, i ostalih ozimih kultura je više i to je dobro.

GLAS: Mnogi proizvođači su zadovoljni svakim feningom koji se izdvaja, međutim ima i onih koji kažu da je to samo kap u moru.

PAŠALIĆ: Često čujem negodovanja. Naše je da ih saslušamo i da im pomognemo koliko možemo.

GLAS: Kakve rezultate je lani ostvarilo preduzeće “Šume Srpske”, koliko gazdinstava je u plusu, a koliko u minusu?

PAŠALIĆ: Situacija u šumarstvu nije dobra i preuzimam dio odgovornosti jer se to dešava u mom mandatu. Problem je u tome što preduzeće godinama ostvari oko 92 odsto obima, jer nemaju svoju mehanizaciju, a to je gubitak od oko 20 miliona KM. Izvođači radova koji obavljaju većinu tog posla nemaju dovoljno radnika i imaju staru mehanizaciju. Zbog toga smo ove godine kreirali nove dvije mjere. Sufinansiraćemo nabavku nove mehanizacije, a sredstva od povećanja cijene drvnih sortimenata ćemo preliti izvođačima, da bi oni povećali plate radnicima da bi pokušali obezbijediti sječu u 100 odsto obimu. Nekoliko gazdinstava je poslovalo negativno, znaćemo precizno do kraja mjeseca koliko i tu su kadrovske promjene neminovne. Kada smo lani u desetak gazdinstava doveli nove ljude to je dalo puni efekat, primjer je Teslić. Ima i zloupotreba, neadekvatnog ponašanja, ali problemi nisu nastali preko noći pa se ne mogu tako brzo ni riješiti. Osim toga previše je upletena i politika u rad preduzeća. Previše je zaposlenih i donijeli smo odluku da sva zapošljavanja moraju ići uz saglasnost Vlade.

GLAS: Da li je planirana reorganizacija u preduzeću “Šume Srpske”?

PAŠALIĆ: Nećemo reorganizovati preduzeće u smislu funkcionisanja, ali definitivno moramo da se zahvalimo nekim rukovodiocima.

Investicije

GLAS: Objavljen je javni poziv za kapitalne investicije u ovoj godini. Koliko su ulaganja u poljoprivredu značajna?

PAŠALIĆ: Najbolji način da proizvođač postane konkurentan jeste da ima novu opremu i bolje uslove za proizvodnju. Javni poziv je otvoren do 21. marta. Iznenađeni smo zainteresovanošću proizvođača. Dobavljači opreme kažu da imaju mnogo poziva, nekada se naručivalo desetak traktora, sad više od 50. Svi koji žele da investiraju imaće podršku 30 odnosno 40 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.