Bjelica: Brezjak u ratu bio utočište za hrvatske izbjeglice
SOKOLAC- Sokočani i dalje svake godine primaju pozdrave sa svih strana svijeta od Hrvata koji su 1993. godine pod naletom takozvane Armije BiH spas pronašli u humanitarnom centru Brezjak kod Sokoca i ti ljudi i danas se često čuju, rekao je načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica.
On je istakao da su te godine sklopljena mnogobrojna prijateljstva između ljudi koji su bili u Brezjaku i građana Sokolca.
"Posebno je zanimljivo da su hrvatski civili iz Brezjaka otišli dalje u Srbiju, pa onda u treće zemlje. Ono što se ne zna jeste i da je iz Srbije te godine konstantno stizala pomoć za Brezjak. Tada strani moćnici nisu pričali o sankcijama Srbiji", naglasio je Bjelica, pišu "Večernje novosti".
Sukob takozvane Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, odnosno muslimana i Hrvata, započeo je polovinom 1992. godine, a eskalirao je početkom 1993. godine.
Sukob je značio bježanje iz domova desetina hiljada ljudi koji su živjeli u opštinama Vareš, Kiseljak, Travnik, Zenica i drugim, a kako su muslimani sve više napadali tako je jedini izlaz za hrvatski narod bilo povlačenje prema Sokocu, koji je kontrolisala Vojska Republike Srpske.
Bjelica kaže da je 1993. godine na hiljade hrvatskih civila bježalo pred naletom takozvane Armije BiH i spas su pronašli na lokalitetu Brezjak kod Sokolca.
"Mate Boban, tadašnji vođa Hrvata u BiH, zamolio je predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića da garantuje sigurnost hrvatskim civila koji su bježali. Karadžić je to prihvatio i na lokalitetu Brezjak je napravljen veliki humanitarni centar. Ubrzo je počelo da stiže na hiljade civila", rekao je Bjelica.
On podsjeća da Hrvati jesu bili većina, ali je bilo i muslimana i jedan dio Srba, pa je tako kroz Brezjak za nekoliko mjeseci prošlo oko 25.000 hrvatskih i muslimanskih civila.
Bjelica ističe da je opština Sokolac odmah obavijestila UNHCR, Crveni krst i sve međunarodne organizacije da je u Brezjaku napravljen humanitarni centar.
"Rukovodstvo opštine Sokolac je po naredbi predsjednika Karadžića prihvatilo i smještalo izbjeglice. Nismo gledali da li su to Hrvati ili muslimani. Obezbjedili smo odmah vodu i struju i policiju da čuva Brezjak. Aktivirali smo i doktore iz Doma zdravlja da budu na usluzi ljudima koji su stigli kako bi imali 24 časa zdravstvenu pomoć", istakao je Bjelica.
On ističe da su po dolasku Crvenog krsta i drugih međunarodnih organizacija u Brezjak dopremljeni su šatori, gradili su se objekti.
"Taj humani odnos Sokočana nikada neće biti zaboravljen od ljudi koji su bili u Brezjaku tih mjeseci. U pružanje pomoći, pored opštine Sokolac, uključila se i crkva i tadašnji mitropolit Nikolaj koji je crkvenim vezama obezbeđivao velike količine hrane i sredstava za higijenu", prisjeća se Bjelica.
Sukob Hrvata i muslimana u ratu u BiH je započeo u drugoj polovini 1992. godine i trajao je do početka 1994 godine. Sukob je okončan potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u februaru 1994. godine kada je tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman dobio ultimatum od Amerike da hrvatska vojska prekine sa ratnim aktivnostima u BiH ili će dobiti sankcije.
Tuđman je pristao i muslimani i Hrvati su prestali sa sukobima. To je značilo da su zajedno krenuli protiv srpskog naroda i Vojske Republike Srpske.
Ovo se obistinilo 1995. godine kada su tzv. Armija BiH, HVO i regularna Vojska Hrvatske napali položaje Vojske Republike Srpske u 13 zapadnokrajiških opština.
Uz pomoć NATO hrvatsko-muslinske snage su u agresiji na srpske položaje pobili više od 1.600 civila i protjerali više od 120.000 Srba sa vjekovnih ognjišta
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
