Azbuka i Ćopić više nisu nepoznanica osnovcima u Glamoču
GLAMOČ - Azbučna slova, pjesme Desanke Maksimović i djela Branka Ćopića nisu više nepoznanica srpskim đacima u Glamoču, gdje se nakon tri decenije konačno izučava nacionalna grupa predmeta.
Potvrdio je to “Glasu Srpske” delegat u Domu naroda u Parlamentu FBiH Goran Broćeta podsjetivši da je Kabinet predsjednika RS Milorada Dodika donirao udžbenike srpskim osnovcima u Glamoču.
- Nastava se redovno odvija i u kontaktu sa povratnicima čija su djeca školskog uzrasta dobio sam informaciju da su đaci presrećni. Činjenicom da ranije nisu mogli da uče svoj jezik, istoriju i geografiju bili su zaista zapostavljeni i mislim da im veća kazna nije trebala. Kada smo došli da podijelimo udžbenike, kroz razgovor smo upitali djecu da li znaju ko su Desanka Maksimović i Branko Ćopić, odgovarali su da ne znaju. Najveći zločin savremenog doba je da djetetu ne dozvolite da izučava svoj maternji jezik i nacionalnu grupu predmeta, odnosno da ne zna ništa o svojim korijenima - istakao je Broćeta.
Podvukao je da je ovo bio posljednji trenutak za uvođenje nacionalne grupe predmeta, jer bi se u suprotnom srpski identitet potpuno izgubio.
- Pomažući djeci da uče hrvatski jezik, istoriju i geografiju došlo se u situaciju da su i roditelji tihom asimilacijom počeli gubiti identitet, što se primijeti u razgovoru s njima jer već uveliko koriste neke hrvatske riječi - rekao je Broćeta ponovivši da je ovo istorijski trenutak za Glamoč.
Podsjetio je da po nastavnom planu i programu Republike Srpske od ove školske godine srpska djeca u glamočkoj osnovnoj školi uče srpski jezik, istoriju, geografiju i vjeronauku, istakavši i da je pitanje nastavnog kadra riješeno.
Načelnik Glamoča Nebojša Radivojša kaže da sve teče onako kako je i dogovoreno.
- I moje dijete ide u četvrti razred osnovne škole, do sada je učilo hrvatski, sada uči srpski jezik i ćirilicu. Ljepši je osjećaj, djeca su svjesna da uče svoj maternji jezik - kazao je Radivojša.
Borba za izučavanje srpskog jezika u Glamoču trajala je godinama, a iako su predstavnici Srba brojnim aktivnostima tražili uvođenje srpskog jezika u školu, jedan od izgovora kantonalne Vlade bio je da nisu planirana sredstva za nastavnika i učitelja srpskog jezika.
Čak je i Skupština opštine donosila odluku da će opština preuzeti sve troškove plata i naknada nastavnika srpskog jezika, ali ni to nije imalo pozitivan ishod.
Crkva
Goran Broćeta je kazao da Srpska pravoslavna crkva igra ogromnu ulogu kada je riječ o čuvanju identiteta srpskog naroda u povratničkim opštinama.
- Naši sveštenici se trude da kroz vjeronauku u školama, a onda i na liturgijama i nakon njih dočaraju našem narodu značaj vjere i identiteta - rekao je Broćeta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
