Agrar nije samo njiva i motika
BANjALUKA - Sa ciljem privlačenja mladih u amfiteatre Poljoprivredni fakultet u Banjaluci nastoji srušiti stigmu da je proizvodnja hrane isključivo posao na njivi sa motikom u ruci, već je zapravo najvažnija i najstarija djelatnost koja će taj status zadržati u budućnosti jer je poljoprivreda strateška grana ekonomije svake zemlje svijeta.
Prodekan za nastavu i studentska pitanja Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vesna Mrdalj kaže za “Glas” da se već neko vrijeme suočavaju sa negativnim trendom broja upisanih studenata. Tako je prošle jeseni u amfiteatre sjelo tek 11 brucoša, iako je na tri studijska programa mjesta bilo za 60 studenata, koliko planiraju upisati i ove godine.
- Taj problem muči i druge fakultete. Na promociju su primorane i one visokoškolske ustanove koje su tradicionalno upisivale veliki broj brucoša, poput Ekonomskog i Pravnog fakulteta - rekla je Mrdaljeva.
Poljoprivredni fakultet, kako kaže, promociju radi uz pomoć mladih stručnjaka u poljoprivredi koji su znanje sticali pod njihovim krovom.
- To su mladi koji već imaju ozbiljan radni angažman i oni učestvovanjem i prenošenjem iskustava u televizijskim emisijama nastoje razbiti stigmu da je poljoprivreda njiva i motika. Mlade kolege rade fantastične stvari, bave se proizvodnjom, marketingom, konsaltingom kako kod nas tako i mimo granica naše zemlje - pojasnila je Vesna Mrdalj.
Ona je dodala da fakultet osim osnovnog cilja, a to je da studentima na najkvalitetniji način prenese znanje, mladima pomaže da putem raznih programa razmjene odlaze na visokoobrazovne ustanove u EU.
- To je posebno izraženo za one sa Studijskog programa agrarna ekonomija, jer smo sa kolegama iz Njemačke uspostavili zajedničko usmjerenje agromenadžment. Oni koji su bili na razmjeni sada rade za vodeće kompanije iz oblasti agroindustrijskog sektora - kazala je Mrdaljeva.
U okviru fakulteta pokrenut je i projekat “Kako postati mladi agropreduzetnik”, sa ciljem da se što više mladića i djevojaka koji vole poljoprivredu zainteresuje za pokretanje vlastitog biznisa.
- Sa zvanjem poljoprivrednog inženjera može se obavljati širok spektar poslova i u privatnom i u državnom sektoru, ali mi posebno zagovaramo samozapošljavanje. Da mladi pokreću vlastiti biznis, za šta imaju i podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS koji odobrava grant od 40.000 KM svima koji su završili ovaj fakultet u Srpskoj i odluče se za pokretanje vlastite proizvodnje - naglasila je Mrdaljeva.
A da je indeks Poljoprivrednog fakulteta pun pogodak pravi je primjer dvadesetdvogodišnji apsolvent Luka Vračar, koji je već na prvoj godini studija dobio ideju da osnuje zadrugu u rodnom Ribniku.
- Primarna djelatnost zadruge “Domaćin”, čiji sam osnivač i direktor, jeste proizvodnja bijelog luka. Obrađujemo dva hektara zemljišta, a naših devet kooperanata još dva i po hektara.
Imamo zagarantovano tržište, radimo sa domaćim trgovačkim lancima i plan je da širimo plasteničku proizvodnju.
Realizovali smo već četiri projekta i povukli novac od EU.
Težimo ka maksimalnoj mehanizaciji proizvodnje - kazao je Vračar i dodao da je pandemija korone pokazala značaj domaće proizvodnje hrane.
Pregovori
Vesna Mrdalj je istakla da će Srpska i BiH imati velike potrebe za mladim kadrom u poljoprivredi kada se konačno krene u početak pregovara sa EU.
- Kada se otvore pretpristupni fondovi EU i počnu pregovori, poljoprivreda je tu najkompleksnije pitanje i biće velika potreba za kadrom koji će učestvovati u tim procesima - kazala je Mrdaljeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
