Za pokretanje procesa dekarbonizacije potrebni želja, struka i novac
SARAJEVO- Da bi se u BiH pokrenuo proces dekarbonizacije potrebni su želja, struka i novac, ali trenutno nijedna od ovih stavki nije ispunjena, zaključak je analize "Dekarbonizacija energetskog sektora u Evropi: zapadni Balkan sa fokusom na BiH - proizvođač crne energije" autora Amele Jusufović.
Cilj analize jeste predočiti činjenicu da proces energetske tranzicije nije jednostavan i da će u slučaju BiH biti izuzetno bolan s obzirom da se 70 odsto energije u ovoj zemlji dobija iz fosilnih goriva i da je cijela jedna grana privrede vezana za rudnike mrkog uglja i lignita.
Jusufovićeva je navela da BiH kao zemlja pretendent za članstvo u EU pred sobom ima niz obavezujućih sporazuma i deklaracija u sektoru energetske politike.
"Ako se na ukupan postojeći dug `Elektroprivrede BiH` doda i izvjesna mogućnost plaćanja takse na ugljen-dioksid, koja je neminovna od kada je BiH pristupila Energetskoj zajednici, dolazi se do činjenice da je ovakav energetski sektor neodrživ, da se urušava i pritom truje svoje građane koji su `lideri` po incidenci plućnih oboljenja i karcinoma", rekla je ona.
Autor analize ukazuje na to da BiH znatno kasni jer je tek na 20 odsto implementiranih obaveza Evropske energetske zajednice, te da se shodno Sofijskom sporazumu obavezala zajedno sa ostalim zemljama regiona na klimatski neutralan region do 2050. godine.
"BiH jedina u regionu ima pozitivan elektoenergetski bilans. Procjenjuje se da trenutno koristi samo trećinu hidropotencijala za proizvodnju električne energije. Ono što je značajno su i neiskorišteni potencijali za energije iz obnovljivih izvora, poput vjetra i solarne energije, energiju iz biomase", rekla je Jusufovićeva.
Ona je podsjetila da je BiH usvojila Akcioni plan za korištenje obnovljivih izvora energije kao i da prema izvještaju regionalne energetske agencije iz 2017. godine ova zemlja ima značajan tehnički potencijal obnovljivih izvora energije.
"Prema tim podacima, BiH solarni potencijal je 2.963,7 megavata, potencijal vjetra 13.141 megavat i hidropotencijal 6.110 megavata. Eksploatacija obnovljivih izvora energije će u budućnosti zavisiti od pada cijena pojedinih tehnologija i podsticajnih mehanizama", navela je autor analize.
Iako BiH ima dobru poziciju iz perspektive prirodnih resursa, podaci o količini iskopanog uglja i uglja koji se svakodnevno sagorijeva u termoelektranama najbolje govore da energija iz obnovljivih izvora za vlasti ove zemlje i nije baš neki prioritet.
"S obzirom na cijenu ovih tehnologija i laku dostupnost uglja kao energenta ne postoji izražena politička volja da se na ovim pitanjima radi puno brže i prioritetnije", navela je Jusufovićeva.
Ona je ukazala da se u EU proces dekarbonizacije preduzima u okviru borbe protiv klimatskih promjena i da zahtijeva snažne investicije.
"Ugalj, kao energent u EU nalazi svoje mjesto u diverzifikacijskom scenariju, te doprinosi stabilnosti snabdijevanja. Dekarbonizacijom Evropa jača svoju ekonomiju i pretpostavke za globalno tržište energetski efikasnih proizvoda i usluga", rekla je Jusufovićeva.
Onlajn prezentaciju ove analize organizovala je "Spoljnopolitička inicijativa BiH" u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert" za predstavnike organizacija civilnog društva, akademske zajednice i nadležnih institucija, te rezidentnih ambasada i misija u BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
