Vraćen prijedlog strategije za prihvat i integraciju državljana BiH
SARAJEVO- Zajednička komisija za ljudska prava vratila je Savjetu ministara na razmatranje i odlučivanje Prijedlog strategije za prihvat i integraciju državljana BiH po osnovu Sporazuma o readmisiji i Akcionog plana za period od 2020. do 2023. godine, jer smatra da ne postoji pravni osnov da to razmatra ova komisija.
Komisija je zaključila da kolegijumima oba doma Parlamentarne skupštine BiH predloži da razmatranje ovog dokumenta, čiji je predlagač Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara, skine s dnevnog reda sjednica domova.
Član Komisije Dušanka Majkić rekla je tokom rasprave da je u izradi ove strategije učestvovao veliki broj ljudi, a da ih je vrlo malo iz Republike Srpske.
“Postoji oprez prema ovom dokumentu jer je u njegovoj izradi učestvovao samo jedan član iz Republike Srpske, a iz Federacije BiH (FBiH) četiri”, rekla je ona i dodala da su učestvovali i predstavnici nevladinih organizacija iz FBiH, a iz Srpske nisu.
Ona je istakla da saradnja sa dijasporom nema veze sa ovim dokumentom i da ova strategija nije išla putem kojim je trebala ići.
Predsjedavajući Komisije Lazar Prodanović rekao je da u ovoj strategiji ima dosta nelogičnosti i da nije logično miješanje Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma i readmisije.
Član Komisije Marina Pendeš navela je da se iz dokumenta ne vidi o kom broju lica je riječ i iz kojih država dolaze.
Komisija je usvojila izvještaj o radu Nezavisne komisije za praćenje uslova boravka u zavodima, postupanje i poštivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvršavaju krivične sankcije i druge mjere koje je izrekao u krivičnom postupku Sud BiH, strani sudovi za djela predviđena Krivičnim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom čiji je potpisnik BiH ili drugi sud u skladu sa zakonom BiH, čiji je predlagač Nezavisna komisija.
Izvještaj je usvojen s preporukom Nezavisne komisije, prema kojoj je potrebno da Ministarstvo pravde u Savjetu ministara, federalno Ministarstvo pravde i Ministarstvo pravde Republike Srpske rade na usaglašavanju zakona o izvršenju krivičnih sankcija, te drugih podzakonskih akata s ciljem stvaranja pretpostavki da svi osuđenici izdržavaju kaznu pod istim uslovima i s jednakim pravima.
Riječ je o korištenju vanzavodskih pogodnosti, broj slobodnih dana za vjerske praznike, broj dana za godišnji odmor i drugo, na šta je Nezavisna komisija ukazivala i u ranijim izvještajima.
Majkićeva je rekla da zbog pandemije nije bilo moguće posjetiti zavode za izdržavanje kazni, niti razgovorati sa zatvorenicima i pritvorenicima.
Član Komisije Zlatko Miletić je rekao da je zabrinjavajuće kako lice koje je osuđeno na visoku kaznu zbog ubistva izdržava kaznu na Igmanu, izlazi iz zatvora i drži ugostiteljski objekat.
“Da li mi uopšte znamo koliko ima lica koja su presuđena, a ne izdržavaju kazne, koliko je povratnika, a koliko onih koji su neuračunljivi. U većini zatvora je jedna trećina lica koja drže nedozvoljena sredstva, drogu, mobilne telefone”, naveo je Miletić.
Zbog odsustva predlagača, s dnevnog reda sjednice Komisije skinuta je inicijativa poslanika Kluba SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH kojom se traži od ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloša Lučića da razriješi dužnosti šefa kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice Mlađena Božovića i izvijesti Predstavnički dom o preduzetim mjerama u roku od 15 dana od dana usvajanja ove inicijative.
Usvojena je informacija o aktima kojima se reguliše rad Savjeta nacionalnih manjina BiH, uz zaključak da će Zajednička komisija za ljudska prava u vezi s ovim aktima organizovati sastanak sa novim sazivom Savjeta nacionalnih manjina BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
