Vaskršnji običaji i vjerovanja kod Srba: Praznik porodične radosti i novog života

U dugoj hrišćanskoj tradiciji proslave ovog praznika razvili su se i očuvali običaji koji, prema narodnom vjerovanju, donose sreću, zdravlje i blagostanje čitavoj porodici.

Etnolog u Muzeju RS Danijela Đukanović naglašava da su običaji o Vaskrsu poslije božićnih najznačajniji u srpskom narodu.

- Za razliku od mnogobrojnih božićnih običaja koji su se primjenjivali a koji se i danas primjenjuju u tradiciji našeg naroda, običaji o Vaskrsu se primjenjuju u znatno manjem broju - rekla je Đukanovićeva. 

Vaskršnje slavlje

Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, iz svih pravoslavnih hramova čuju se zvona koja javljaju dolazak velikog praznika.

Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju liturgiju. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: "Hristos vaskrse!" i "Vaistinu vaskrse!". Taj pozdrav koristi se sve do Spasovdana.

Kada dođu iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću i čitaju se molitve. Ako ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, domaćin naglas čita "Očenaš".

Poslije zajedničke molitve, ponovo, svi jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa obojenim jajima.

Vaskrsu prethodi veliki vaskršnji post u trajanju od sedam sedmica i prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja.

Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tada nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Tucanje jajima jedan je od najstarijih vaskršnjih običaja. Taj se običaj još naziva i "borba jajima", jer jedan "borac" izaziva drugog te se oni "tucaju jajima" sve dok nekome ne pukne ljuska. Pobjednik je onaj čija je ljuska ostala neoštećena. Ovakva takmičenja organizuju se i u portama crkvi nakon liturgije ili na drugim prigodnim mjestima.

Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se daruje obojenim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Vaskrs se slavi tri dana. Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se pobusani ponedjeljak. Toga dana, prema narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik obavlja parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose obojena vaskršnja jaja na grob, i potom dijele sirotinji.

 Veliki petak

Najznačajniji praznik prije samog obilježavanja Vaskrsa je Veliki petak. Veliki petak je najtužniji dan u godini jer je na taj dan Isus Hristos razapet na Golgoti.

Od Velikog četvrtka pa do Vaskrsa ne zvone zvona u crkvama već se udara klepetalima o dasku. Na Veliki petak najstrože se posti. Na ovaj dan, kada se slavi uspomena na Hristovo raspeće, u pravoslavnim hramovima, popodne se iznosi plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vernici cjelivaju sve do Vaskrsa. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto, ispred oltara. U nekim krajevima, običaj je da se vjernici nakon cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.

Đukanovićeva napominje da se u narodu toga dana ne igra i ne pjeva.

- Toga dana obično se boje jaja za Vaskrs. Po narodnom vjerovanjima i običajima jaje je od pamtivijeka predstavljalo simbol života i plodnosti. U nekim krajevima važilo je vjerovanje da će se porodilja lakše poroditi ako provlači kroz košulju jaje, a u nekim krajevima su na Vaskrs izbjegavali nositi crvena jaja stočarima da se ne bi stoka klala i krvarila - objasnila je Đukanovićeva.

Naglašava da se bojenje jaja smatra svetom radnjom i njemu se pristupa sa pobožnošću i čistotom.

- Ono je bilo obilježeno i obrednom normom kojom se određuje dan ili doba dana kada se boji jaje i ko može da boji jaja. Najčešće je to bila stara žena ili mlada djevojka - rekla je Đukanovićeva.

Istakla je da je prvo jaje obavezno bojeno crvenom bojom.

- Crvena boja je oduvijek označavala plodnost napredak i berićet. U nekim krajevima vaskršnja jaja su bojena samo crvenom bojom i smatrana su atributom Vaskrsa. Prvo obojeno jaje naziva se čuvarkućom, jer se vjeruje da ono ima moć da štiti kuću i čeljad. I sam naziv čuvarkuća ima simbolično značenje, jer nam govori da čuva ukućane i stoku od bolesti i svakog zla, pa je ponekad smatrano da ima čak i magijsku moć. Ovo jaje se obično čuva do narednog Vaskrsa. Smatrano je da, ako nekim slučajem ovo jaje pukne, to predskazuje nesreću u kući - kaže Đukanovićeva.

Šaranje jaja

Među bojama, pri bojenju i šaranju jaja, obično dominira crvena, a ona se ranije dobijala od broća.

- Pored broća da bi se dobila crvena boja ponekad su korišćeni ruj, metvica, šljivova kora, kora od nara, trešnjeva i javorova kora. Pored crvene boje jaja su bojena i u žutu i tamnoplavu boju. Žuta boja dobijala se iz raznog lišća: mlečike, lukovine, kopriva. U nekim krajevima omiljena je zelena boja kao simbol prirode i rasta. Ona se najčešće dobijala pomoću sjemena koprive i korijenja patlidžana - rekla je Đukanovićeva.

Objasnila je da se, po završetku bojenja, još vruća jaja obrišu krpom natopljenom uljem kako bi boja bila življa i jaja dobila sjaj. Napomenula je da su u nekim krajevima prije samog bojenja jaja prana u mlakoj vodi, negdje u slanoj.

Šaranje ima daleko kraću tradiciju od bojenja jaja, a Đukanovićeva napominje da je šaranje posebna umjetnost koju su žene prenosile sa koljena na koljeno.

- Postoji više načina šaranja, a vaskršnja jaja najčešće su ornamentisana biljnim i geometrijskim motivima - navela je Đukanovićeva.

Tehnike šaranja

Vosak

Tankim slojem voska prekriti površinu koja ne treba da se oboji, pa se poslije bojenja vosak skine pri čemu ostanu bijele šare. Šaranje voskom radi se pomoću specijalne šaraljke koja se zove šaralica, pisaljka i slično.

Listići

Jaja se šaraju i pomoću prirodnih listića i cvjetića najčešće djeteline. Uljem ili bjelancetom listići se prilijepe za jaje koje se potom stavi u tanku čarapu, a zatim kuva u željenoj boji. Nakon bojenja čarapa i listići se sklone, a površini na koji su bili zalijepljeni ostaje bijela boja.

Skidanje boje

Šare na jajima mogu se postići i obrnutim procesom. Kompletno jaje se oboji u željenu boju i nakon toga  skida boja. To se radi nožićem, britvom ili nekim drugim tvrdim predmetom kojim se boja sastruže.

Sjenke za oči

Ova tehnika radi se sedefastom sjenkom za oči, četkicom ili tapkanjem prstima. Četkicom ili prstom umočenim u vodu sjenka se laganim tapkanjem nanosi na jaja da se dobije prašnjavi efekat i mermerni izgled.

Mramorna

Ljuske crnog ili bijelog luka isjeckati na komade. Jaje pokvasiti, uvaljati malo u ljuske i umotati u aluminijumsku foliju ili u tanku najlon čarapu. Kuvati u šerpi sa bojom.

Oblici

Izrezati čvršću lepljivu traku na trakice, tačkice, kvadratiće, trougliće, cvjetiće, slova, pa lijepiti po kuvanim jajima. Staviti ih u najlon čarapu i bojiti u željenoj boji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.