Unske lađe i miris lipe mame u Novi Grad

Milijana Latinović
Foto: Turistička organizacija Novog Grada

NOVI GRAD - Na ušću Sane u Unu, podno Grmeča i Kozare, smjestio se Novi Grad, opština koju je priroda darovala bistrom vodom, zelenim gajevima i plodnom zemljom koji privlače putnike namjernike da se legendarnom unskom lađom otisnu smaragdnozelenom rijekom i dožive jedinstvenu avanturu umivenu mirisom lipe.

Žubor Une, koja nosi epitet kraljice rijeka u bivšoj Jugoslaviji, sa brojnim slapovima i brzacima oduvijek je privlačio posjetioce iz svih krajeva svijeta na sjever Srpske, u Novi Grad, opštinu kojoj je netaknuta priroda as u rukavu kada je riječ o turizmu.

Ova, po mnogo čemu jedinstvena rijeka u Evropi, dobila je ime od starih Rimljana, koji su, ugledavši prvi put njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli: “Una”, što u prevodu znači, jedna, jedina ili jedinstvena. Prepoznatljiva je po velikom broju sedri, slapovima i žuboru koji je najljepša muzika za uši.

U Turističkoj organizaciji Novog Grada ističu da je ponos ove opštine vožnja unskom lađom, koja je jedinstven brend koji plijeni pažnju turista iz cijelog svijeta.

Sat vožnje lađom za tri osobe košta 20 maraka, a lavina osjećanja koja preplave dušu nema cijenu i teško se riječima može opisati.

- Ono što je za Banjaluku dajak čamac, za Novi Grad je unska lađa, koja ima dugu tradiciju. Godinama je mijenjala svoj oblik, koji se prilagođavao uslovima na rijeci. Mnogo je sedre, slapova i brzaka i široki plovni objekti ne mogu da savladaju divljinu rijeke. Unska lađa je dugačka četiri metra i u gornjem dijelu široka metar. Može da prevozi do pet osoba. U davna vremena za vožnju unske lađe korišćen je štap, kao kod dajak čamac, sa njim se odbačalo, sve do pojave vesla. S obzirom na modernizaciju u svim segmentima, danas unske lađe uglavnom pokreću motori jačine do šest konja - ispričao je za “Glas Srpske” direktor Turističke organizacije Novi Grad Nebojša Todić, dodavši da se za internacionalnu manifestaciju “Una regata - lađom niz Unu” nadaleko čulo pa u čarima ove rijeke svake godine uživaju posjetioci iz Mađarske, Njemačke, Švedske, Holandije i drugih evropskih zemalja.

Todić ističe da posjetioci mogu da uživaju u šetnji kejom, koji je ukrašen mirisnim lipama i drvoredom kestena.

Osim uživanja na rijeci, ova opština posjetiocima nudi blagodeti ljekovite termomineralne vode u Sportsko-rekreativnom centru “Lješljani”. Ljekovitost banje “Lješljani” seže još iz rimskog perioda, a dokaz o njenoj prvoj primjeni datira još iz davne 1878. godine, kada su Austrougari prvi put testirali ovu vodu u Beču. Pisanih dokumenata o ljekovitosti vode nema, ali u narodu postoji nekoliko legendi.

Jedna od njih kaže da je seljak imao konja kojeg je napala neka strašna kožna bolest. Kako je on, kao i većina stanovništva bio siromah, nije bio u mogućnosti da mu pronađe bilo kakav lijek pa ga je na svoju veliku tugu pustio na milost i nemilost šumama Potkozarja. Lutajući tako kroz šumu, konj je, kaže legenda, naišao na izvor vode Lješljani i nakon nekog vremena vratio se svom gospodaru živ i zdrav.

Direktor banje “Lješljani” Ljubomir Klincov ističe za “Glas Srpske” da ova ljekovita voda pomaže u regulaciji balansa kiselosti organizma, odnosno može i da se pije, osim što pomaže u liječenju psorijaze i drugih kožnih oboljenja.

- Smještajni kapaciteti su skromni, ali udobni i od prvog dana ove godine kako smo obezbijedili smještaj svi kapaciteti su konstantno popunjeni. Cijene su prihvatljive, a uz turističke vaučere koje daje Vlada RS gosti za veoma malo novca uživaju u blagodetima prirode u njedrima Kozare - rekao je Klincov i pozvao stanovnike Srpske da posjete ovaj centar i dožive Novi Grad i sve njegove prirodne ljepote.

 Nacionalni spomenik

Nebojša Todić je rekao da posjetioci imaju priliku da obiđu i gradsku vijećnicu u Novom Gradu, koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Sagrađena je 1888. godine i ubraja se u red najskladnijih građevina u zemlji. U toj zgradi danas se nalaze Muzej i Turistička organizacija opštine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana