Tradicionalni Sabor Brestovaca okupio više od 100 ljudi: Prezimenjaci čuvaju veze iz prošlosti

Domaćini skupa ovog puta bili su Brestovci iz dobojskog sela Glogovica, a ovo jedinstveno okupljanje, kažu učesnici, dokaz je dubokih korijena i zajedničke povezanosti ovih sela sa područja Doboja i Dervente.

Na početku sabora u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Prokopija u Glogovici, sveštenici Velibor Mlađenović i Milorad Bajbić služili su pomen za sve upokojene Brestovce, te je blagoslovljen sabor i njegovi učesnici.

Pomen u Spomen hramu Svetog velikomučenika Prokopija

Goste je u ime domaćina pozdravio Slavko Brestovac koji je naglasio da je ovaj događaj podsjetnik na to koliko su porodične veze važne za očuvanje kulture i identiteta jedne zajednice.

- Sabor Brestovaca nije samo prilika za slavlje i veselje, već i da se naglasi važnost porodičnih okupljanja i očuvanja tradicije – naglasili su domaćini.

Na slavlju održanom u parohijskom domu tradicionalno su izabrani predstavnici svih sela, te najstariji i najmlađi učesnik sabora – Smiljka Đekić, rođena 1933. godine i Vasilije Brestovac, koji ima samo devet mjeseci.

Najmlađi učesnik Vasilije Brestovac

Neki od učesnika sabora stigli su i iz inostranstva samo za ovu priliku. Supružnici Dušan i Nada Brestovac, koji do sada nisu propustili nijedan sabor, došli su iz Austrije, a Borka Dali Slamek, djevojački Brestovac, sa suprugom Ivom iz Njemačke na sabor je stigla  prvi put.

 Borka Dali Slamek i Bibi Sofija Brestovac

Oboje su bili oduševljeni druženjem i atmosferom, a među gostima je bio i poznati privrednik i predsjednik Srpske nacionalne akademije iz Kanade Žarko Brestovac, čiji su korijeni duboko usađeni u ovoj regiji. On i njegova supruga Bibi Sofija, porijeklom iz Indije, drugi put su došli na sabor iz dalekog Toronta, ovaj put u društvu kćerke Valeri i unuka Nejtana. Sa Žarkom su, već drugi put, na saboru bili i kulturni radnik iz Beograda Živorad Ajdačić i njegova supruga.

Žarko i Slavko Brestovac

Žarko je ovog puta poveo i snimatelja i reditelja Janka Viranta kako bi napravio dokumentarni film o saboru.

- Ja sam rodom iz Ritešića i srce mi je puno kada se ovako okupimo. Kada sam se vratio u Kanadu sa sabora održanog 2018. godine, svima u srpskoj nacionalnoj akademiji sam pričao o tome i oni su mi rekli da moraju to da vide. Zato sam doveo Janka, koji je i filmski reditelj, da napravi film i pokaže im šta je Sabor Brestovaca, ali i da­ ispriča priču o našem porijeklu - kaže Žarko Brestovac za “Glas”.

Akademska glumica Jelica Brestovac, koja živi u Šidu, prvi put je došla na sabor.

- Bila sam uzbuđena kao malo dete zbog dolaska na sabor. Svi smo se rasuli po svetu, a ja nisam znala mnogo o rodbini i prezimenjacima. Upoznala sam mnogo divnih ljudi i smatram da je ovo tek početak i da ćemo i dalje razvijati porodične odnose – istakla je ona.

Sabor se od 2014. održava svake godine, a izuzetak su bile 2020. i 2021. kada skupa nije bilo zbog pandemije virusa korona. U

Domaćini prvog 2014. godine bili su Brestovci iz Gornje Lupljanice, a Dragoljub Brestovac iz ovog sela podsjetio je da je cilj okupljanja Brestovaca jačanje veza i međusobno i upoznavanje sa istorijom prezimena.  U Gornjoj Lupljanici biće održan iduće godine i naredni, deveti po redu Sabor Brestovaca.

Rodoslov

Prema legendi, Brestovci su porijeklom iz Crne Gore, a u Gornju Lupljanicu doselili su se u prvoj polovini 19. vijeka iz Krnjina iz sela Brestova, nakon čega su dobili prezime Brestovac.

Istoričar Damir Kljajić održao je prezentaciju rodoslova bratstva Brestovac, tokom kojeg su predstavljeni rezultati višegodišnjeg istraživanja prezimena.

- Rodoslov Brestovaca prikazan je šematski, a na njemu su upisani muški članovi Brestovaca, čak 11 koljena unazad ili do prve polovine 18. vijeka. Podaci su prikupljeni u arhivima u Istanbulu, iz crkvenih knjiga, od članova porodica Brestovac - istakao je Kljajić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.