Tajne zmijanjskog veza Srpčanka Gordana Ivković prenosi budućim pokoljenjima

Ovo su riječi srbačke penzionerke Gordane Ivković (69), koja je u ranoj mladosti naučila da veze i hekla, ali je tek prije tri godine savladala tehniku izrade zmijanjskog veza po čemu je postala prepoznatljiva i van granica Srpca.

Na nedavnoj manifestaciji “Sveti Sava, moja slava” koja je održana u Vukosavlju, Ivkovićeva je dobila specijalnu nagradu za svoj zmijanjski vez, a njeni radovi veoma su traženi na sajmovima širom Republike Srpske i BiH.

- Ljubav prema ovoj vrsti veza se rodila kada je osnovano Udruženje žena u Srpcu. Svaka od nas se opredijelila za određenu vrstu hobija, među kojima su mnoge izabrale ručne radove, ali nijedna nije izrađivala zmijanjski vez, jer u našem kraju nije bio toliko zastupljen. Čitala sam dosta o tome na internetu, razmjenjivala iskustva sa drugim ženama i udruženjima i polako se usavršavala, što mi nije bilo teško u poznim godinama, jer čovjek se uči dok je živ - rekla je Ivkovićeva.

Ovom tehnikom izrađuje slike, ukrašava flaše, futrole za naočare, tacne, jastučnice i druge predmete. Zmijanjski vez je, kako kaže, prava umjetnost tako da ne čudi što je 2014. godine uvršten na reprezentativnu UNESKO-vu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa i tako postao svjetsko dobro.

- Radi se na bijelom platnu koga nabavljam u lokalnim radnjama, uz obavezan tamnoplavi konac. Pratim šeme koje mi dosta pomažu i prvo sam počela sa manjim slikama, a onda i sa zahtjevnijim radovima. Za izradu zmijanjskog veza potrebna je velika koncentracija jer se radi krstić po krstić koji se spaja u geometrijske oblike i druge motive i nosi poruku za dobro zdravlje i sreću u porodici - rekla je ona.

Krajem prošle godine Ivkovićeva je sa članicama srbačkog udruženja upoznala učenike područne škole iz Kukulja kod Srpca sa ovom tehnikom, a u radionici je učestvovalo više od 20 đaka.

- Djeca su u današnje vrijeme više okrenuta mobilnim telefonima i društvenim mrežama, zbog čega nam je veoma stalo da ih naučimo da čuvaju i vole stvari koje su dio naše tradicije i sačuvamo ih od zaborava. Sličnu radionicu održali smo i za osnovce iz Srpca i učili ih kako da izrađuju krpene lutke koje su nekada bile među najomiljenijim dječjim igračkama. Voljela bih da se uključi još više škola u ovakve radionice kako bismo vratili duh prošlih vremena - istakla je Ivkovićeva.

Svoje djetinjstvo naročito pamti po izradi Vilerovih goblena za koje kaže da su bila prava umjetnička djela, a za izradu jednog takvog goblena srednje veličine trebalo je i do nekoliko mjeseci.

- Oduvijek sam voljela da vezem i heklam što sam tokom jednog perioda svog života zapostavila zbog radnih obaveza, ali u penzionerskim danima sam se posvetila staroj ljubavi. Interesa za zmijanjskim vezom i drugim ručnim radovima ne manjka i veoma su traženi, naročito u našoj dijaspori pa se mogu pronaći širom Evrope, ali i na drugim kontinentima. Čak je i jedan zmijanjski vez sa porukom: “Pozdrav iz Srpca” prošle godine sa sobom na Filipine ponijela i Srpčanka Dajana Šnjegota koja je predstavljala BiH na takmičenju za mis Zemlje - istakla je Ivkovićeva, koja je ponosna majka i baka petoro unučića.

Promjene

Zmijanjski vez predstavlja posebnu tehniku koju su praktikovale žene na području Zmijanja kod Banjaluke. Koristi se za ukrašavanje ženske odjeće i predmeta u domaćinstvima, uključujući vjenčanice, marame, haljine i posteljinu. Materijali koji su se koristili mijenjali su se, međutim, vez je zadržao svoj prepoznatljivi izgled. Prvo se vezlo na konopljinim i lanenim platnima, zatim na pamučnim, a danas se ovaj vez prezentuje i na savremenim industrijskim tkaninama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.