Svestrana penzionerka iz Rogatice stvara unikatnu odjeću na pragu osme decenije
Rogatica - Da godine nisu prepreka za život "punim plućima", pokazala je svestrana penzionerka Borka Ješić iz Rogatice, koja na pragu osme decenije stvara zadivljujuće rukotvorine, proizvodi organsko voće i povrće, a spremna je i da volontira kako bi spasila ugrožene biljke i životinje.
Iako je u penziji već osam godina, Ješićevu (70) nije napustio mladalački duh i entuzijazam, a postala je prepoznatljiva po istančanom smislu za ukrašavanje odjeće.
Jedna je od najmarljivijih članica Udruženja seoskih žena "Snop" iz Gučeva i dobar primjer kako se, kako kaže, ni od čega može stvoriti nešto što će očarati mnoge.
- Uz obavezu prema porodici, jer sam supruga, majka i ponosna baka petoro unučadi, svoje slobodno vrijeme usmjerila sam prema tri oblasti života. Prva je domaća radinost, druga proizvodnja zdrave hrane i treća zaštita biodiverziteta, odnosno flore i faune - priča Ješićeva.
Za sve to ima i dobru osnovu. Sklonost ka domaćoj radinosti njeguje još otkad je bila djevojčica, dok je za proizvodnju zdrave hrane i brigu prema životinjama i biljkama najveći "krivac" njeno zanimanje nastavnika hemije i biologije.
- Moja majka je izrađivala predmete od vune i platna, pa je otuda i moje interesovanje za ručni rad, ali i potreba za ekonomskim osnaženjem - kazala je Ješićeva, koja je radni vijek provela sa osnovcima učeći ih hemiji i biologiji.
Znanje koje je stekla iz ovih oblasti uveliko joj je pomoglo da bude uspješna u proizvodnji zdrave hrane i zaštiti biljnog i životinjskog svijeta.
- I na polju domaće radinosti izrađujem predmete od prirodnih materijala, a uglavnom im je vuna podloga. Predem, pletem, tkam, vezem, izrađujem narodne nošnje za folklorna društva, filcam i šlingam - kaže Ješićeva.
Ona je posebno ponosna na šešire od filca, čiju je tehniku izrade savladala u Dimitrovgradu. Njeni šeširi, ali i drugi unikatni radovi, često su krasili izložbe u Rogatici.
Poručuje da je najviše zabrinjava to što je gotovo nikakva zainteresovanost mladih da sačuvaju ove zanate od zaborava.
- Ima djevojaka za udaju koje ne znaju ni dugme prišiti, a da ne govorim o izradi predmeta iz prekrasnih lepeza narodnih nošnji - kazuje Ješićeva.
Za ovu vrijednu Rogatičanku nema predaha, kada odloži rukotvorine, odlazi na njivu ili u plastenike.
- Velika podrška mi je muž Petar. Imamo tri plastenika sa oko 500 kvadrata u kojima sadimo sve, od salate do lubenice. Ipak, shvatili smo da se najviše isplati proizvodnja jagoda. Zdravu hranu šaljemo i djeci koja žive u Istočnom Sarajevu i Trebinju, a dio prodajemo - kazala je Ješićeva.
Kao bivši hemičar i biolog trudi se da u njihovoj proizvodnji hemije bude što manje ili nikako.
U trećem dijelu njenog penzionerskog interesovanja je zaštita bilja i životinja.
- Ne mogu da prežalim to što se desilo sa bosansko-brdskim konjem na našim Borikama, iako sam bila voljna da u njihovoj zaštiti i u 70. godini danima volontiram. Nemilosrdno se odnosimo prema pojedinim vrstama divljih životinja, pri berbi gljiva, smrekove bobe i slično. Krivolov i nestručan način berbe prijete istrebljenju nekih životinja i biljaka - ispričala je Borka Ješić.
Prodaja
Borka Ješić ističe da najveću prepreku predstavlja to što rukotvorine teško dolaze do kupaca.
- Moj problem, a ubijeđena sam i mnogih drugih žena stvaralaca, jeste to što ne možemo da unovčimo bar dio onoga što uradimo. Tu nam treba podrška šire društvene zajednice. Kad bi, na primjer, samo dio mojih rukotvorina došao do evropskog tržišta, ili možda Skandinavije, ubijeđena sam da bih od toga mogla dobro da zaradim - kazala je Ješićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
