Srbački pčelari sa strepnjom dočekuju proljećnu pašu
SRBAC - Ukoliko se ponovi prošla godina kada su prinosi meda u Srpcu bili katastrofalni, a gubici pčelinjih društava iznosili i do 60 odsto, mnogim pčelarima koji žive isključivo od ovog posla mogla bi biti ugrožena egzistencija.
Predsjednik srbačkog udruženja “Košnica” Ranko Mačinković kaže da su sa neizvjesnošću obavili pripreme za proljećnu pašu jer su posljednje dvije godine bile među najgorima otkako se bavi pčelarstvom.
- Stanje u mom pčelinjaku je nikad lošije. Imao sam ogromna uginuća tokom prethodne zime i morao sam nabaviti nove pčelinje zajednice kako bih dostigao prošlogodišnji broj, a slično je bilo i pretprošle godine - rekao je Mačinković.
On ističe da nema adekvatnog objašnjenja za ovakvu pojavu, koja se desila i kod drugih pčelara, ne samo u Srpcu već i u drugim opštinama i gradovima Republike Srpske.
- Pretpostavljam da su loši vremenski uslovi, prije svega mrazevi, a zatim i ljudski faktor uticali na ovakvo stanje, ali nije isključeno da se pojavio neki novi virus koga još nismo prepoznali. Kontaktirao sam stručnjake da pokušamo utvrditi razloge, ali nemamo referentnu laboratoriju za ove namjene - kaže Mačinković.
Smatra da do propadanja pčelinjih zajednica dolazi i zbog sve češćeg tretiranja poljoprivrednog zemljišta pesticidima jer je dovoljno da pčela unese jednu milimikronsku kapljicu da zarazi čitavo leglo, zbog čega ih planira prebaciti na lokacije gdje ima manje poljoprivrednih aktivnosti, naročito ratarske proizvodnje.
- Probleme nam pravi i nametnik varoa koji je sve otporniji prema sredstvima koja se upotrebljavaju za njegovo uništavanje. Posljednje tretiranje protiv varoe imali smo u decembru a prvo naredno tek u julu, tako da moramo pronaći način da primijenimo i druga efikasna sredstva u periodu medobranja koje je pred nama - istakao je Mačinković.
Željko Ignjatić, jedan od najvećih srbačkih pčelara sa više od 200 košnica, sa većim optimizmom iščekuje predstojeću pašu jer je hladnije vrijeme s prvim danima proljeća prolongiralo cvjetanje bagrema.
- Svim pčelarima je bagremova paša jedna od najvažnijih u godini i nama je u interesu da što kasnije procvjeta kako bi nas obišli mrazevi. Prošle godine su prinosi bagremovog i drugih vrsta meda bili ispod svih očekivanja. U normalnim godinama imam i do 20 kilograma po košnici a prošle godine svega pet. U godini velikih poplava 2014. godine, kada je kiša padala uzastopno čak 28 dana, situacija je bila još gora jer je prinos bio tri kilograma po košnici - kaže Ignjatić.
Njegova porodica se već 25 godina bavi pčelarstvom i ovo im je osnovni izvor prihoda, ali u posljednje vrijeme imaju sve manje meda na zalihama, što se i te kako osjeti na prihodovnoj strani.
- Kada imate veliki broj košnica, čak i u lošoj godini, zahvaljujući zalihama, imate dovoljno meda da obezbijedite egzistenciju svojoj porodici. Međutim, uspio sam napraviti zalihe samo u 2018. godini ali sam ih potrošio već naredne godine. Inače je praksa da na pet dobrih dođe jedna loša godina, a sada smo imali zaredom dvije loše - ističe Ignjatić.
Dodaje su gubici na njegova četiri pčelinjaka prošle godine iznosili 45 odsto, od čega je najteže stradao pčelinjak u Ćukalima gdje je uginulo čak 90 odsto pčela.
- Uz sve mjere koje primjenjujem izgubi se svake godine u prosjeku oko deset odsto društava, ali ovakvi gubici se ne pamte. Sve pčelinjake sam tretirao istim sredstvima, a jedan je stradao više od drugog. Nešto se očigledno dešava sa čim se ranije nismo susretali i mislim da naučna zajednica treba dati odgovor na to pitanje - smatra Ignjatić.
Besplatna članarina
Udruženje pčelara iz Srpca broji oko 30 članova sa oko 2.000 pčelinjih zajednica, od čega 16 njih ima više od 50 društava. Upravni odbor udruženja donio je odluku da oslobodi plaćanja članarine za ovu godinu pčelare koji imaju do 50 košnica.
Ranko Mačinković rekao je da su dobili najave iz resornog ministarstva i Opštinske uprave da će dobiti dodatnu novčanu podršku za prevazilaženje aktuelnog stanja. On ističe da je njegova želja da se od nadležnih institucija obezbijede sredstva za deset do 20 mladih ljudi na selu kako bi im se nabavilo po 50 pčelinjih društava jer se u normalnim okolnostima, od ovog posla, može solidno živjeti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
