Sajam starih sorti u Čelincu okupio 16 izlagača

Ovaj događaj organizovan je u saradnji sa fondacijom ”Naše sjeme” i Centrom za sport i kulturu iz Čelinca. Ove godine u okviru sajma se predstavilo 16 izlagača.

Šarolik sajamski prikaz ručnih radinosti u vidu pletenih čarapa, vezenih nošnji i glinenih zdjela, vratio je na kratko sve Čelinačke posjetioce na nekadašnja vremena kada su ove predmete koristili njihovi preci. Ipak posebna pažnja je bila usmjerena na proizvode i prerađevine od mlijeka, meda, voća i povrća čije su mirise i ukuse, posjetioce željeli osjetiti. Da je interesovanje za domaće proizvode veliko, navode i izlagači.

Po prvi put na ovaj sajam iz Ljubuškog, došao je i Dalibor Nosić koji je predatvio svoje organske proizvode u vidu svježen povrća, zimnice ali i nekoliko komada peradi. Objašnjava i da ima već tri godine kako se orjentisao na proizvodnju bez hemijskih preparata.

- Zanimljivo je ljudima vidjeti i čuti kako to ja radim. Ljudi sve više vode računa o zdravlju i to im je zanimljivo čuti kako mi uzgajamo određene proizvode. Ovdje ima i nekoliko egzotičnijih sorti kao što je kivano, peruanski krompir i bijeli patlidžan što na našem području jako dobro uspijeva - rekao je Nosić.

Ono  što je osnova sajma je promocija domaće organske proizvodnje ali i potenciranje domaćih autohtonih sjemena koja su nekada bila naširoko zastupljena na ovim prostorima, poruka je organizatora.

Predstavnik domaćinstva ”Naše sjeme” iz Čelinca Vojin Kopuz kaže da je cilj  da se podstaknu ljudi da što više iskoriste blagodati majke prirode koja za njih može biti i izvor prihoda.

-Za organiskim proizvodima je sve veća potražnja. Ako se pogledaju svjetska istraživanja, pokazuje se da je sve veća portažnja za starim sjemenima i za hranu proizvedenu bez hemije. Tržište sve ima više potrebu za onim sortama koje su otporne na klimatske promjene. A njihova vrijednost je baš u tome da ako je uzgajamo u našim domaćinstvima sve više i više, one postaju otpornije i prilagođenije na određene vremenske promjene. Stare sorte su bitne i zbog toga što su veoma reproduktivne i jednom kada ga nabavite možete ga imati dugo i njegove plodove mogu koristiti i vaši potomci-  rekao je Kopuz.

Ovogodišnji sajam je okupio 16 izlagača iz različitih krajeva Srpske i BiH. U okviru sajma je organizovana i mala likovna kolonija čiji su motivi mrtve prirode u jesenjim bojama, ukrasili sajamsku atmosferu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.