Profesor srpskog na plantažama aronije

Anita Janković
Profesor srpskog na plantažama aronije

Kotor Varoš - Maja Madžarić iz sela Grabovica kod Kotor Varoša u roku je stekla diplomu profesora srpskog jezika i književnosti i sa prosjekom od 9,2 ušla u društvo pet najboljih studenata svoje generacije, ali umjesto prenošenja znanja đacima za sada se okrenula poljoprivredi.

Na promjenu plana odlučila se jer, bez obzira na kvalifikacije, nikako nije uspijevala da pronađe posao u struci. Ne klonuvši duhom okrenula se porodičnom biznisu i uzgoju aronije.

Maja je jedna od mnogih mladih ljudi koji su vjerovali da će im se trud na fakultetu isplatiti.

- Prvo sam studirala ekonomiju, ali mi se nije dopala. Previše računa i brojeva za moju romantičnu dušu. Prebacila sam se na Filološki fakultet, gdje sam po klišeu postala knjiški moljac i brzo položila ispite - ispričala je Madžarićeva.

Diploma joj je u rukama, ali je već godinu na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

- Iza mene su desetine prijava na konkurse u osnovnim i srednjim školama i bibliotekama, ali ništa. Sa nadom da ću raditi kao profesor upisala sam se i ruski jezik i književnost i sada sam treća godina – kazala je uporna Madžarićeva.

Dok ne stekne još jednu diplomu, vrijedna Maja se brzinom svjetlosti sa analize Tolstojevih romana i gramatike prebacila na uzgoj malih crnih bobica oporog ukusa, poznatih kao aronije.

- Moja porodica već četiri godine uzgaja aroniju, a poslije završetka fakulteta zasukala sam rukave i preuzela veliki dio posla na sebe, jer se od nečega mora živjeti - priča Madžarićeva.

Ona danas radi sve - od reklamiranja i pronalaska kupaca, do okopavanja i berbe aronije, pakovanja, spremanja likera, soka, džema i slatka. Zatekli smo je na Sajmu poljoprivrede u Banjaluci kako ljubazno posjetiocima priča o ljekovitim svojstvima aronije i strpljivo svakom sajmašu nudi proizvode za degustaciju.

- Nije dovoljno samo proizvesti neki proizvod, već je jednako važna promocija na putu do pronalaska kupaca. Konkurencija je jaka, ali kad ljudi probaju proizvod, prodaja je zagarantovana - kaže Madžarićeva.

Za nju nema nepremostivnog problema, ali priznaje da joj najteže pada berba.

- Plodovi stižu u prvoj polovini avgusta, kada su temperature izrazito visoke. Bere se po cijeli dan, što nimalo nije lako na plus 40. Otežavajuća okolnost je što su plodovi sitni, a na žbunu ih ima na hiljade - kazala je se Maja i dodala da je rad na plantaži aronije toliko zavoljela da čak i kad dobije posao u učionici neće odustati od uzgoja crnih bobica.

Zasad

Porodica Madžarić ima 700 sadnica aronije, koju uzgaja na 3,5 dunuma zemlje. Kiša i grad im svake godine umanje rod, ali se bore, pa su ove godine ubrali oko tri tone svježe aronije.

- Jedan dio ćemo prodati u svježem obliku, a drugi preraditi u sokove i džemove - kazala je Maja Madžarić i dodala da aronija dostiže dobru cijenu i da se od njenog uzgoja može dobro živjeti, ali da bi bilo još bolje kada bi bio odobren izvoz u EU, gdje je njena cijena nekoliko puta viša.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana