Prazna saća poskupljuju med
Banjaluka - Proljećni mrazevi i ljetna žega uništili su ove godine cvijet bagrema i livadskih biljaka, ostavivši pčele bez hrane, zbog čega su saća gotovo prazna, a pčelari prinuđeni da podignu cijene meda i drugih proizvoda.
Čak ni oni sa dugogodišnjim stažom brige o košnicama ne pamte ovako lošu godinu, ne krijući da je pred pčelinjim društvima neizvjesna zima. Kako su u jeku sezone pčele preživljavale zahvaljujući prihranjivanju, zbog surovih mrazeva i velikih vrućina, pitaju se šta će tek da bude za nekoliko mjeseci. Situacije je gora i zbog činjenice da je ovo druga loša godina zaredom.
Predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara RS Obrad Ninković kaže da je cijena meda u istočnoj Hercegovini već skočila na 18 KM, a u idućem periodu će sigurno dostići 20 maraka u svim krajevima Srpske.
- Jedina nada za pčelare ovog kraja je vrijesak koji medi ovih dana, sve ostale biljke su podbacile i meda gotovo da nema - kaže Ninković, dodajući da su pčelari prinuđeni da kupuju pčelinje pogače i sirup kako bi prehranili radilice.
Pčelar iz Šamca Svetozar Evđić kaže da je ranijih godina od 13 pčelinjih društava, koliko ima u svom domaćinstvu, imao oko 250 kilograma meda, a sada ima pet puta manje.
- Posavina je bogata biljnim kulturama i uvijek nas je nešto izvlačilo, kad podbaci bagrem, imali smo livadu, ali ove godine nemamo ništa. Mraz je uništio cvijet bagrema, a temperature više od 40 stepeni spržile su livadske biljke - rekao je Evđić, dodajući da je poskupljenje pčelinjih proizvoda neminovno.
- Ko bude želio da ima teglu pravog meda, plaćaće je "suvim zlatom", jer je nestašica velika - rekao je Evđić.
Predsjednik Udruženja pčelara "Kesten" iz Bratunca Marko Živković kaže da pčelari iz ovog kraja nisu ni vrcali med.
Zabrinutost za opstanak pčelinjih društava mogla se čuti i juče na otvaranju "Dana meda u Semberiji" u Bijeljini. Pčelari iz svih krajeva RS, ali i iz Srbije, izložili su raznovrsne proizvode od meda, naglašavajući da je ova godina bila veoma loša za pčelarstvo. Predsjednik semberskog Udruženja pčelara Ljubo Novaković kaže da ove godine nije uspio bagremov med, ali jeste šumski, koji rađa svake tri-četiri godine. Dragan Ilić iz Pilice kod Zvornika kaže da, uprkos katastrofalnoj godini, nema razloga za nezadovoljstvo.
Žene u pčelarstvu
Iako se pčelarstvo nerijetko povezuje sa muškarcima, u ovom poslu ima i veoma uspješnih žena. Primjer je Danica Lacković iz Klenja kod Bogatića u Srbiji, čija se porodica više od 100 godina bavi pčelarstvom.
- Prvo je počeo moj svekar, pa smo muž i ja nastavili, a danas sa nama radi i naš unuk, dakle treće koleno se u Lackovićima bavi pčelarstvom - rekla je Lackovićeva, koja je svoje proizvode predstavila na bijeljinskim "Danima meda".
- Ovo je lijep posao, ali da biste se njime bavili, morate ga voljeti. Snalazim se dobro, učim, čitam, družim se sa starijim pčelarima, kradem znanje od njih i sakupljam informacije - rekla je Stojanka Simić iz Dragaljevca kod Bijeljine, koja sa mužem brine o košnicama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
