Pravoslavne ikone u hramu kod Srpca svjedoče o slavnoj prošlosti

Načelnik Odjeljenja za odnose i saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom Sekretarijatu Dario Drinić kaže da su nakon restauracije ikonostasa u Mašićima prije dvije godine krenuli u zahtjevan posao da ikonama iz 130 godina starog hrama nekadašnje staparske parohije podare novi život.

- Izgradnjom nove crkve u Razboju, ikone iz stare crkve su odložene i vremenom su sve više propadale, što je bilo zaista šteta, jer se radilo o prelijepim radovima koji su plod novosadske ikonopisačke škole. Krenuli smo u obnovu na proljeće prošle godine, a na ovom zahtjevnom poslu više od godinu dana bila je angažovana restaurator-konzervator Vanja Šotra Dursun iz Banjaluke - rekao je Drinić.

Budući da sudbina stare crkve u kojoj se trenutno obavljaju bogosluženja još nije poznata, ikone su našlo mjesto u novom hramu Preobraženja Gospodnjeg u Razboju. Drinić kaže da one podsjećaju vjernike na izuzetnu slavu njihovih predaka i njihov kapacitet i moć da se u tom vremenu naruče ovakva umjetnička djela i dopreme u Lijevče, što nije bilo nimalo lako.

- Od 15 ikona na 12 se nalaze likovi apostola. Postoje još dvije ikone Isusa Hrista i Bogorodice koje nisu vješto urađene u ranijem periodu. Razlog za to je što je u novosadskim ikonopisačkim školama bilo više ljudi u radionicama i nešto je dopalo glavnom majstoru, a nešto šegrtu. Ostalo je još da budu obnovljene i Carske dveri koje su iz poznijeg perioda. Mada, postavlja se pitanje da li ih uopšte vrijedi obnavljati, jer nemaju ljepotu kao ove ikone - rekao je Drinić.

Dodaje da su hramovi nekada građeni solidarno, tako da priložnici ovih ikona nisu bili isključivo vezani za Stapare, nego za cijelo Lijevče polje.

- Imali smo i priložnike iz Kočićeva, Karajzovaca, Kozinaca, Rogolja i drugih mjesta. Bila su to neka solidarnija vremena, o čemu svjedoče i zapisi na poleđini ikona koji govore da je Lijevče nekada disalo kao jedno - rekao je Drinić.

On je istakao da se navršilo 130 godina od trenutka kada je izgrađena stara crkva u Razboju koja je osveštana 6. septembra po starom, a 18. septembra 1892. godine po novom kalendaru.

- Hram i dalje dominira ovim krajem i podsjeća nas ko smo i šta smo. To je jedna od prvih zidanih crkava u ovom kraju nakon kukuljske i gradiške crkve - naglasio je Drinić.

Protojerej srbačke parohije Željko Sarić rekao je da crkveno slikarstvo crpi korijene još u Starom, a spominje se i u Novom zavjetu, kada je apostol Pavle, koji je po predanju prvi ikonopisac i slikar, naslikao nekoliko ikona Bogomajke, među kojima je najpoznatija Trojeručica.

- Razna vremena su uticala na crkveno slikarstvo i ove ikone nastale su u periodu kada je srpski narod izlazio iz turskog i prelazio u austrougarsko ropstvo, koje je dozvoljavalo da se podižu hramovi, ali su imali određena pravila kako će biti građeno i kako će biti slikane ikone. Ove ikone svjedoče o jednom vremenu koje ne smije biti zaboravljeno i isti takav projekat rekonstrukcije ikona nas uskoro očekuje u Srpcu - rekao je Sarić.

Ikone iz starog hrama u Razboju izložene su u Domu kulture “Uglješa Kojadinović” u Srpcu u sklopu proslave krsne slave i Dana opštine Srbac.

Osovica

U Srpcu je ovih dana završen i projekat izrade 10 portreta srpskih patrijarha koje je tehnikom ulja na platnu radila slikarka Jelena Vušurović iz Cetinja za potrebe svečanog salona manastira Osovica. Pored patrijarh urađeni su i portreti episkopa Jefrema i visokoprepodobnog arhimandrita osovičkog Teofila, koji će takođe krasiti zidove ovog manastira.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.