Potencijali banjske medicine nedovoljno iskorišćeni: Tradiciju potisnulo moderno liječenje

Jelena Stanić
Potencijali banjske medicine nedovoljno iskorišćeni: Tradiciju potisnulo moderno liječenje

BANjALUKA - Benefiti banjskih voda i ljekovitog blata po ljudsko zdravlje odavno su poznati, ali broj stručnjaka koji izučavaju ovu oblast medicine se smanjio posljednjih decenija, zbog čega mnoge blagodeti koje nam je priroda darovala ostaju neiskorišćene.

Kazao je ovo za “Glas Srpske” priznati stručnjak balneoklimatologije, odnosno banjske medicine, profesor Milisav Čutović iz Beograda.

U Srbiji su, kazao je Čutović, medicinski izučili 307 različitih ljekovitih voda  od kojih se koristi oko 50.

Dodaje da je situacija u Srpskoj i BiH slična te da je šteta ne iskoristiti potencijal koji nam je priroda darovala. 

- Ova oblast se ranije više izučavala na medicinskim fakultetima, te smo imali više specijalista. Razvoj terapije lijekovima i savremeni pristupi potisnuli su tu oblast u stranu - kazao je Čutović.

Uprkos nedostatku specijalista u oblasti balneoklimatologije, Čutović ističe da Srbija i Srpska kada je riječ o stručnom kadru prednjače u odnosu na evropske zemlje.

- Pristupom koji smo zadržali iz nužde, jer nismo imali novca da tradicionalne banje pretvorimo u moderne spa centre, očuvali smo medicinsku struku i tradiciju koju treba da negujemo, ali i da unapredimo - pojasnio je Čutović.

Ljekovita blata i voda, naglasio je, efikasni su samo ako se primjenjuju tamo gdje im je izvor jer transportom gube ljekovita svojstva.

- Ovi banjski činioci mogu puno da pomognu, bar da smanje količinu lekova koju pacijenti koriste. Ovakvo lečenje je sporije i zahteva znanje i iskustvo, ali je zdravo i pravo rešenje jer čoveka lečite na najzdraviji mogući način -  tvrdi Čutović.

Banjski centri, pojašnjava, ne znače ništa ako ne postoji edukovani kadar, odnosno da imaju bar jednog doktora i saradnika koji poznaje termomineralnu vodu ili ljekovito blato u banji u kojoj radi. Neophodno je da su oni upoznati i sa načinom primjene kako bi efekat po zdravlje pacijenta bio maksimalan.

Jedini balneoklimatolog u Republici Srpskoj, načelnica odjeljenja u “Banji Slatini” Dragana Janković kazala je da je neophodna edukacija u ovoj oblasti kako bi terapija imala najbolji efekat po zdravlje pacijenta.

- Svakom pacijentu pristupamo individualno kako bismo odredili najbolju terapiju. Izvor termomineralne vode i ljekovito blato, zajedno sa ugodnim klimatskim karakteristikama pružaju mogućnost za sveobuhvatnu medicinsku rehabilitaciju - kazala je Jankovićeva i dodala da planiraju da “Banja Slatina” dobije novi izgled, te da unapređenjem sadržaja postane primjer kako treba izgledati zdravstveni turizam.

Čutović i Jankovićeva ističu da su edukacije o značaju balneoklimatologije, kakva je održana prošle sedmice u “Banji Slatini”, bitne za budućnost rehabilitacione medicine, ali i prevencije mnogih bolesti koje moderan način života donosi.

“Banjski dan”

Profesor Milisav Čutović kazao je da su najčešće greške u primjeni ljekovitih voda način na koji se koriste te da pacijent treba da poštuje pravila “banjskog dana”.

- Naši ljudi vole da se kupaju, svako bi u vodi bio dva sata. Boravak u termomineralnoj vodi od 15 do 30 minuta ima efekta, najviše dva puta dnevno, sve više od toga je neefikasno. Iskustvo govori da se optimalni efekat može dobiti za tri sedmice sa oko 15 banjskih procedura dnevno  koje moraju biti usklađene kako bi pacijent imao maksimalnu korist -  istakao je Čutović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana