Pokolj u Garavicama kod Bihaća decenijama sistemski skrivan

Svjetlana Šurlan
Pokolj u Garavicama kod Bihaća decenijama sistemski skrivan

Bihać - Služenjem parastosa i pomenom na srpskom, hebrejskom i romskom jeziku u Garavicama kod Bihaća juče su obilježene 74 godine od stradanja više od 14.000 Srba, Jevreja i Roma bihaćkog kraja, koje su 1941. godine pobile ustaše.

U okviru pomena, koji je organizovalo Zavičajno udruženje Bišćana "Una" i kojem je prisustvovao veliki broj građana, održan je istorijski čas, položeno cvijeće i prislužene svijeće.

- Ovakav zločin ne smije biti zaboravljen, jer Garavice nikada nikome ne treba da se dogode. Taj zločin je počinjen sredinom 1941. godine i traje do danas kroz progon onih koji su preživjeli, zataškavanje istine o zvjerskim ubijanjima i skrivanje imena zločinaca - istakao je predsjednik Udruženja "Una" Boško Stojisavljević.

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS Duško Milunović rekao je da će Vlada u idućem periodu posvetiti mnogo više pažnje ovakvim mjestima da bi istoriju spoznale generacije koje dolaze.

- Garavice, kao i ostala stratišta, ne smijemo prepustiti zaboravu, inače će ona da nam se ponove - poručio je Milunović.

Naglasio je da je nad Srbima u Drugom svjetskom ratu počinjen genocid, ali on kao takav nikad nije definisan.

- U socijalističkoj Jugoslaviji je bio prikrivan s navodnim ciljem pomirenja naroda, čime su izjednačeni zločinci i žrtve. Tek odskoro je naša šira javnost upoznata o stradanju u Garavicama, zahvaljujući grupi entuzijasta koji pokušavaju da ga otmu od zaborava - rekao je Milunović.

Pokolj na Garavicama dogodio se od 28. jula do 4. avgusta 1941. godine, kada je ubijeno oko 10.000 civila - Srba, Jevreja i Roma. Prema britanskim izvorima, na Garavicama je za tri mjeseca 1941. godine ubijeno 14.500 civila, što ovo mjesto čini jednim od najvećih stratišta srpskog naroda poslije jasenovačkih i logora Gospić-Jadovno.

Prebilovci

Patrijarh srpski Irinej osveštao je u subotu Hram Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima kod Čapljine.

Hram je sagrađen na mjestu spomen-kosturnice, u koju su 1991. godine sahranjene kosti 4.000 Srba, koje su ustaše tokom Drugog svjetskog rata ubile i bacile u 13 hercegovačkih jama. Patrijarh je ispred hrama dočekao litiju sa ostacima moštiju svetih prebilovačkih novomučenika i poručio da niko kao srpski narod nije podnio toliku žrtvu u posljednjih 100 godina.

- Prebilovci su svjedočanstvo trijumfa života nad smrću i mjesto koje svjedoči da slava uvijek pripada mučenicima, a nikada dželatima - rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.

Pomenu su prisustvovali mnogobrojni predstavnici političkog i javnog života u BiH, delegacija iz Vatikana i brojne druge zvanice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana