Pčelari u Semberiji nikako da stanu na zelenu granu: Tegle prazne i ove sezone
BIJELjINA - Posljednje tri godine izuzetno su loše za pčelarstvo i prinose meda, ali Semberci koji se bave ovim poslom ne odustaju i nadaju se boljim sezonama, ali i podsticajima.
Trodnevna manifestacija “Dani meda u Semberiji” koja je otvorena u petak u okviru “Pantelinskih dana” okupila je desetak izlagača pčelinjih proizvoda iz Bijeljine i susjednih opština.
- Godina je veoma loša godina i mali je broj pčelara koji su ostvarili neke prihode. Ipak želimo da održimo tradiciju održavanja ove manifestacije - kaže predsjednik Udruženja pčelara “Semberija” Milan Simeunović i dodaje da je planirano da se u narednom periodu manifestacija proširi sa drugim sadržajima kao što je izložba i prodaja pčelarske opreme, te edukacije za mlade pčelare.
Pčelar iz Šamca Miloš Lučić tradicionalno dolazi na “Dane meda” u Bijeljinu.
- Pčelarstvom se bavim od 1968. godine. Danas sa mnom rade i sinovi pa se trudimo da unapređujemo posao. Nažalost, već nekoliko godina ne možemo se pohvaliti dobrim rezultatima. Prošla godina je bila katastrofalna i najgora otkako se bavim pčelarstvom, a ova je tek za nijansu bolja - kaže Lučić.
Član Udruženja pčelara “Semberija” Milorad Tešić, veteran je u pčelarstvu na ovim prostorima. U Suvom Polju kod Bijeljine ima oko 75 košnica o kojima brine zajedno sa suprugom.
- Imam razne proizvode, ali po medu sam najpoznatiji. Imam bagremov i lipov med. Iako je iz godine u godinu sve teže baviti se ovim poslom, ja se ne predajem. Ove godine po košnici imao sam od četiri do pet kilograma bagremovog meda. Onaj ko voli pčele ne odustaje. Ima dosta posla, ali postiže se sve. Kroz druženje sa pčelama produžavamo i sebi život. Kada sam sa pčelicama sve druge brige i probleme zaboravim - kaže Tešić.
Radinka Despotović prve pčelarske korake napravila je prije 40 godina sa svojim ocem.
- Moj otac je bio pčelar, pa sam udajom ovaj hobi prenijela i na svog muža, a danas smo svi porodično uključeni u ovaj posao. I kada smo imali dvije košnice i danas kada imamo do 450 društava radimo uvijek na kvalitetu - kaže Despotovićeva.
Ističe da se u protekle četiri decenije mnogo toga promijenilo u pčelarstvu.
- Recimo sam proces vrcanja meda je drugačiji, nekada je to rađeno ručno a danas postoji vrcaljka koja radi odmah sa svih strana šest ramova. Sve je automatika - objašnjava Despotovićeva.
Loša godina za pčelarstvo odrazila se i na cijene. Sada kilogram meda košta od 17 KM pa naviše. Pčelari smatraju da zaslužuju veću podršku od nadležnih organa.
- Prošle godine smo imali republički podsticaj od sedam maraka po košnici, a od lokalne zajednice manje - navodi Simeunović.
Ove godine Grad Bijeljina planirao je veća sredstva za pčelare.
- Pravilnik za podsticaje u poljoprivredi ove godine donosi brojne novine. Jedna od njih je da će pčelari dobiti sredstva preko svojih udruženja, 80 KM po korisniku do 30 pčelinjih društava, a 120 KM po korisniku koji ima više od 30 društava - rekao je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.
Blagodeti
Gradonačelnik Ljubiša Petrović, koji je inače, ljekar po struci ukazao je građanima na blagodeti pčelinjih proizvoda posebno tokom pandemije virusa korona.
- Matična mliječ je nezamjenljiva za imunitet. Pčelinji proizvodi trebalo bi da budu sastavni dio svakodnevne ishrane, a u Semberiji se proizvodi kvalitetan med - kaže on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
