Objedinjeni istorija i ukusi Hercegovine
TREBINjE - Recepti, porijeklo i istorija starih hercegovačkih specijaliteta poput sira iz mješine, pršuta, kukuruza stodanjaka te ribe gaovice, konačno će biti objedinjeni u publikaciji “Tradicionalna ishrana Istočne Hercegovine”, koja bi svjetlost dana trebalo da ugleda za mjesec.
Ovaj svojevrsni vodič kroz mirise i ukuse narodne kuhinje i dobrog vina ima za cilj da sačuva poseban duh tradicije, ali i kulturne nematerijalne baštine ovog kraja Srpske, a biće objavljen u izdanju Muzeja “Hercegovine”.
Novac za izdavanje edicije, koju uređuju viši kustos etnolog muzeja Božana Đuzelović i muzejski istoričar Simo Radić obezbijedilo je Ministarstvo kulture i informisanja Srbije.
Đuzelovićeva je za “Glas Srpske” istakla da je suština prikazati sve namirnice koje su ljudi na tim područjima koristili sa kraja 19. i početkom 20. vijeka.
- Došli smo do saznanja šta su i na koji način Hercegovci jeli u tom periodu pa nam se rodila ideja da napišemo publikaciju koja će imati kratak istorijski pregled. Zanimljiv je način kako su pojedine žitarice dolazile na ovo područje - kazala je Đuzelovićeva.
Uživali su, kako kaže, dok su prikupljali materijal za publikaciju, jer su saznali mnoge zanimljivosti.
- U toku je izrada publikacije i nadamo se da će kroz mjesec dana javnost moći da vidi šta smo uradili - rekla je Đuzelovićeva.
Objasnila je da je sadržaj veoma bogat te da su se bazirali i na to kako su se ljudi prehranjivali u teškim situacijama, poput suša i poplava.
- Poznato je da je Hercegovina, kao krševito područje, imala malo plodnog zemljišta, a i to malo, prvenstveno mislim na Popovo polje, bilo je poplavljeno 368 dana. Teško je i zamisliti kako su se ljudi tada snalazili za hranu. Onda dolazimo i do kukuruza stodanjaka, kojem je potrebno 100 dana od sijanja do branja i on se koristio za pravljenje kukuruze. Osim toga, naši preci sijali su pšenicu i grah poljak - kazala je Đuzelovićeva.
Dodala je da su pojedina jela pravljena samo za velike praznike i slave.
- Posebno se ističe proizvod karakterističan za dinarsko područje Balkana, a to je sir iz mijeha, koji je sada uvršten na prelimiranu listu nematerijalnog nasljeđa BiH. U publikaciji smo opisali kako nastaje, a on se prvi put pominje u 14. vijeku, što smo saznali iz podataka dubrovačkog arhiva - rekla je Đuzelovićeva.
Zanimljiv je, kako kaže, i način na koji je čuvana hrana, a kuvani obrok na trpezi je bio jednom dnevno.
- Bilo je potrebno dosta vremena da se sa kuvane hrane pređe na prženu i pečenu i to su različite faze u samoj socio-kulturnoj istoriji našeg naroda. Niko do sada nije konkretno obrađivao ovu temu i nadamo se da će to biti podstrek za sve istraživače i naučnike koji se bave nematerijalnim nasljeđem - kaže Đuzelovićeva.
Radionice
Božana Đuzelović ističe da pedagoška služba Muzeja “Hercegovine” svake subote organizuje dječije radionice.
- Osnovne teme su kulturno-istorijsko nasljeđe i naš osnovni cilj je da kod djece, od predškolskog do školskog uzrasta, probudimo interesovanje i dočaramo im koliko je to bitno. Svaki put je drugačija tema i dječica budu prezadovoljna - kaže Đuzelovićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
