Milja Tutnjilović iz Srpca stihovima liječi ratne strahote

Dejan Jovičić
Milja Tutnjilović iz Srpca stihovima liječi ratne strahote

Srbac - Ustaški zločini u drugom svjetskom ratu bili su inspiracija sedamdesetsedmogodišnjoj pjesnikinji Milji Tutnjilović iz Srpca koja je pretočila u stihove golgotu tog vremena.

Preživjela je stradanje oba roditelja i strahote logora, a pobjedu nad fašizmom ovjekovječila je u svojim pjesničkim zbirkama “Iz krvi u slobodu”, “Djeca Kozare” i druge.

Korijene vuče iz sela Međuvođe kod Kozarske Dubice gdje je kao trogodišnjakinja 1941. godine dočekala početak krvavog pira. Otac Nikola je poginuo na Kozari, a Milju su sa majkom Vajkom i sestrom Stanom ustaše odvele u logor Cerovljani, potom u Jasenovac, a zatim u logor u Bjelovaru.

- Majka mi je tada bila u drugom stanju ali to ustaše nije zanimalo. Vratili su je u Jasenovac gdje je umrla u teškim mukama. U logoru Bjelovar preuzela me je porodica Nosek i tada sam se ponovo srela sa sestrom Stanom. Naredne godine smo proveli u domovima za siročad, a zatim smo prešli u Sarajevo gdje sam završila školu za babice - priča Tutnjilo.

Radila je u bolnici u Brodu i radnu karijeru okončala u Srpcu gdje je 1983. godine otišla u invalidsku penziju.

Počela je pisati kada je napunila 12 godina. Za jedan dan je napisala čak tri pjesme i od tada je objavila čak šest pjesničkih zbirki i roman “Miris sijena”. Njeni stihovi “natopljeni su” krvlju i suzama napaćenog naroda u Narodnooslobodilačkom ratu, ali i smijehom i radošću koje je obilježilo djetinjstvo nakon završetka krvavog pohoda.

Pored pisanja, povremeno je dobijala inspiraciju da slika pa je tako tehnikom ulje na platnu naslikala 50 radova.

- I u poznim godinama još imam dovoljno energije za umjetnički rad na svim poljima. Drago mi je što mi kulturne ustanove omogućavaju da gostujem na književnim susretima kako bih mlađim generacijama prenijela svoje životno iskustvo pretočeno u stihove - kaže Tutnjilovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana