Manjak logopeda gorući problem

Direktorica vrtića “Naša radost” u Srpcu Bogdana Miholjčić kaže da se već duže vrijeme susreću sa ovim problemom, ali je situacija sada već postala zabrinjavajuća, jer sve više mališana teško ostvaruje komunikaciju sa svojim vršnjacima i okolinom.

- Stalno se povećava broj djece sa određenim poteškoćama u govoru, poput mucanja i tepanja, a neki od njih pričaju malo ili uopšte ne pričaju. Neprestano tragamo za kvalitetnim stručnjacima koji bi radili sa našim polaznicima i to predstavlja veliki izazov, jer je ovo zanimanje deficitarno u cijeloj Republici Srpskoj - rekla je Miholjčićeva.

U decembru prošle godine angažovali su logopeda i defektologa koji su četiri puta sedmično, u trajanju od 90 minuta, dolazili u vrtić po ugovoru o djelu, ali riječ je o osobama iz Gradiške i Banjaluke koje su pronašle stalno zaposlenje u svojim gradovima.

- Mi smo mala sredina i teško možemo zadržati ovakve stručnjake. Uz pomoć načelnika opštine uspjeli smo pronaći lice koje za sada dolazi jednom sedmično u trajanju od četiri časa. To je dovoljno za naše vaspitanike, ali ne može pokriti svu djecu iz Srpca koja ne pohađaju vrtić, a imaju određene govorne probleme - istakla je Miholjčićeva.

Dodaje da u bolnicama i domovima zdravlja u većim gradovima imaju angažovanu barem po jednu stručnu osobu iz ove struke, ali je i to malo u odnosu na stvarne potrebe.

- Sa ovakvim problemima suočavaju se i druge sredine i tražili smo da se Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju omogući da na pet vrtićkih grupa bude angažovan jedan logoped, ali nam to još nije odobreno - rekla je Miholjčićeva.

Prema njenim riječima, ako se uspije na vrijeme reagovati, do sedme godine života neće biti negativnih posljedica na cjelokupan razvoj djeteta.

- Imali smo u prvoj polovini ove godine posjetu Resursnog centra za podršku koje dodjeljuje resorno ministarstvo za sve škole i predškolske ustanove u Srpskoj. Podršku našem vrtiću pruža Centar za obrazovanje i vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora iz Banjaluke čiji predstavnici su bili iznenađeni kako smo pristupili ovom problemu i naveli da još nisu imali ovakav primjer dobre prakse - istakla je Miholjčićeva.

Pedijatar i vlasnik Specijalističke ordinacije “Hemera” iz Srpca Saša Jovičić kaže da je vidljiv napredak djece iz vrtića koja su prošle određene terapije i ističe da dostupnost defektologa i logopeda mora biti obezbijeđena za sve mališane.

- To je pun pogodak, kako u pogledu njihovog oporavka tako i u finansijskom smislu za roditelje koji ih voze na terapije u druge gradove. Ovo nije klasičan pregled, već nešto što zahtijeva svakodnevne odlaske mjesecima i mnogo znači kada u svom gradu imate besplatno takvu uslugu. Zato se mora omogućiti stalna dostupnost ovakvih kadrova, a jedno od rješenja je povećanje sredstava iz budžeta opštine Srbac za tu namjenu - rekao je Jovičić.

On dodaje da Centar za mentalno zdravlje u Domu zdravlja, s obzirom na broj stanovnika u Srpcu, nema ekonomsku opravdanost da angažuje ovakve stručnjake.

Predsjednica Udruženja roditelja i djece sa posebnim potrebama “Izvor” Mira Tatić kaže da imaju 45 članova koji koriste usluge terapeuta, psihologa i defektologa.

- Obezbijedili smo terapije za naše polaznike, ali je i njihov broj u stalnom porastu. Od ove godine imamo tri nova korisnika, a ograničena su nam i sredstva, tako da se naš kadar ne može staviti na raspolaganje nekategorisanoj djeci koja pohađaju redovnu školu i vrtić. Ranije dok ih je bilo manje to smo nekako i uspijevali - istakla je Tatićeva.

Mobilni uređaji

Pedijatar Saša Jovičić kaže da je jedan od najčešćih uzroka problema u govoru i njegovog kasnog razvoja nekontrolisano korišćenje mobilnih uređaja. Zbog čega se često dešavalo da u njegovu ordinaciju dođu djeca koja pričaju sve druge jezike osim maternjeg, najčešće engleski, a čak i turski jezik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.