Led i insekti u mreži, veći prinos iz voćnjaka
Banjaluka - Poljoprivredni proizvođači koji žele veći prinos i kvalitetniji rod trebalo bi da postave protivgradne mreže iznad voćnjaka, jer će ih na taj način sačuvati od grada i drugih štetnih uticaja.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da nastoje da pomognu poljoprivrednicima kroz subvencije kojima pokrivaju 50 odsto ulaganja u postavljanje protivgradnih mreža.
Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović iz Donjih Podgradaca kod Gradiške, i sam proizvođač jabuka, krušaka, šljiva i bresaka, ugradio je protivgradne mreže prije devet godina. Poslije dugogodišnjeg iskustva sa ovim načinom zaštite voćnjaka Dojčinović kaže da je bolje imati jedan hektar pod mrežama nego deset bez njih.
- Na četiri hektara koja su pokrivena mrežom imam veće prinose nego na 11 hektara koji su nepokriveni. Osim toga u pokrivenom dijelu uberem više od 90 odsto roda prve klase. Plodovi su krupniji, sjajniji i zdraviji - kaže Dojčinović.
Većina malih proizvođača, međutim, zbog besparice, na postavljanje mreže gleda kao na trošak. Nikola Vukota iz gradiškog sela Trebovljani godinama uzgaja jabuke, kruške i trešnje, ali nema protivgradnu mrežu, pa mu grad svake godine smanji prinose.
- Nemam novca za takve investicije iako Ministarstvo poljoprivrede daje subvencije. Protekle tri godine su bile veoma teške i ostali smo bez novca - kaže Vukota i dodaje da mu preostaje samo da gleda u nebo i da se nada da će grad zaobići njegove voćnjake.
Poljoprivredni stručnjaci ističu da je postavljanje protivgradne mreže najefikasniji način u zaštiti zasada od grada. Mreža smanjuje i oštećenja od sunca, ometa let insekata, umanjuje jačinu vjetra, a utiče i na ravnomjerniju obojenost ploda i mikroklimu.
- Naši voćari nisu zainteresovani za ugradnju mreža i u RS je tek oko 100 hektara voćnjaka pod protivgradnom mrežom. Samo dva zahtjeva za subvencionisanje ugradnje protivgardnih mreža podnesena su ove godine - kažu u resornom ministarstvu i naglašavaju da je rok za podnošenje zahtjeva za podsticaj do 31. avgusta ove godine.
Pravo na podsticaj za kupovinu protivgradnih mreža, sajli i boks paleta imaju svi proizvođači voća. Ministarstvo poljoprivrede snosi 50 odsto investicije, ali podsticaji ne mogu da budi veći od 8.000 maraka po hektaru. Takođe jedan korisnik ne može dobiti više od 100.000 KM za protivgradne mreže i sajle, 20.000 za drvene boks palete i 50.000 za PVC boks palete.
- Podsticaje mogu dobiti i voćari koji se tek odlučuju na sadnju višegodišnjih zasada i to 30 odsto uloženog novca koji ne može biti veći od 8.000 po hektaru ili 80.000 maraka po korisniku - rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.
Na području RS grad je lani uništio oko 1.400 hektara voćnjaka, a procijenjena šteta je veća od 14 miliona maraka. Gubici na osnovu direktne i indirektne štete bili su veći od 30 miliona maraka, a na pojedinim parcelama prinos je u potpunosti uništen.
- Više od 60 odsto štete odnosi se na zasade jabuka, a po 20 odsto na šljive i breskve, dok je ostalo voće manje stradalo. Najveća šteta pričinjena je u voćnjacima na području Gradiške, Prijedora i Bijeljine - rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.
Podsticaji u 2014. godini
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede lani je isplatilo oko 58.000 KM podsticaja za protivgradnu zaštitu postavljenu na 18 hektara voćnjaka. Podsticaji su odobreni za svih pet korisnika koji su uputili zahtjeve.
- Na ime dugogodišnjih zasada isplatili smo subvencije za 50 korisnika u iznosu od oko 146.000 maraka. Novi zasadi su podignuti na oko 147 hektara - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
