Kulturno-umjetnička društva vjerni čuvari tradicije u Srpskoj
BANjALUKA - Očuvanje kulture, duhovnosti i tradicije, te promocija vrijednosti koje su iznjedrile umjetnost srpskog naroda, osnovni su ciljevi folklornih društava u Srpskoj, koji gostujući širom svijeta upoznaju i strance sa domaćom kulturnom baštinom i identitetom našeg naroda.
U Kulturno-umjetničkom društvu mladih (KUDM) “Bosiljak” iz Dervente kažu da se upravo tradiciji i identitetu mora posvetiti posebna pažnja.
- Folklor je širok pojam i ne treba ga shvatati samo kao nešto - dođi i igraj. Djecu od malena treba učiti tradiciji, jer svemu što se dijete uči ono to i zavoli. Ako im ne usađujemo važne stvari, ne mogu ni da ih zavole. Tradiciji se mora posvetiti posebna pažnja i svi treba da se okrenu ka tome - kazali su u KUDM “Bosiljak” za “Glas Srpske”.
Ističu da broje dosta članova i da su jedni od rijetkih koji ne prekidaju rad čak ni tokom ljeta.
- Naši članovi su imali nastupe širom svijeta, obišli smo sve države Evrope, osim Albanije, bili smo i u Americi i Aziji. Zanimljive turneje su bile u Hongkongu i Makau, Moskvi, Kijevu, Čileu, kao i Meksiku, a svi se mnogo raduju narednim putovanjima – poručili su iz KUDM “Bosiljak”.
Da je ljubav prema tradiciji i igri ono što uvijek pokreće potvrđuju i u banjalučkom Ansamblu narodnih igara i pjesama (ANIP) “Veselin Masleša” koji započinje novu sezonu rada i to pripremama za jubilarnu 75. godinu postojanja i rada ovog društva.
- Imamo oko 380 članova, koji su raspoređeni u orkestarsku, igračku i pjevačku sekciju, a tu su i različite starosne kategorije, od najmlađih članova koji imaju pet do onih najstarijih, koji ni sa 72 godine ne odustaju od folklora - kazali su u ANIP “Veselin Masleša”.
Djeca u suštini dolaze, jer je to kako kažu, želja roditelja, a tek u kasnijim godinama im se javlja istinska zainteresovanost. Dodali su da se folklor i po mišljenju struke pokazao kao odličan za psihofizički razvoj djece. Među folklorašima, pričaju, dominira ženska populacija, ali se na nastupima to sve nekako izniveliše. Drago im je, kako ističu, što još vlada interesovanje za folklorom, ali se posljednjih godina sve češće suočavaju sa napuštanjem članova, zbog odliva stanovništva u inostranstvo. Jedan od zaštitnih znakova ovog ansambla je upravo bogat fundus narodne nošnje po kojem su poznati čak i u regionu.
- Imamo oko 1.400 kompleta narodne nošnje, a svake godine nastojimo da to proširimo. Oko 70 odsto njih su originali koji su svojevremeno pronađeni na terenu i otkupljivani od stanovništva, od Zmijanja, Šipova, Janja pa do Potkozarja - kazali su ANIP “Veselin Masleša”.
Da je interesovanje za folklorom poprilično veliko, saglasni su i u Kulturno-umjetničkom društvu “Dr Mladen Stojanović” iz Prijedora, koji broji više od 490 članova.
- Imamo članove od šest godina pa do onih koji gaze sedmu deceniju, a folklor je više od sporta, posebna vrsta ljubavi – rekli su tom u KUD-u, dodajući da su tokom ove godine imali dosta nastupa, kako u svom gradu, tako i u Srbiji, Crnoj Gori i Turskoj.
Problem
U banjalučkom ANIP “Veselin Masleša” kažu da danas ima mnogo privatnih radnji koje se bave izradom narodne nošnje, po ugledu na originale.
- Međutim, kvalitet tih nošnji je veoma diskutabilan. Ne zato što neko želi da uštedi na materijalima, nego zato što se veoma teško može doći do adekvatnih materijala, poput sukna ili onog koji je napravljen od konoplje - kazali su u ovom ansamblu, dodajući da tkanje i vezenje polako izumiru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
