Jakim maticama do punijih košnica
Banjaluka - Pčelarstvo predstavlja značajan potencijal za razvoj poljoprivrede u RS, a završetak procesa registracije pčelara i pčelinjaka prioritetni je cilj za sve aktivnosti na kojima zajedničkim snagama treba da rade udruženja pčelara, lokalne zajednice, mediji i Republička uprava za inspekcijske poslove.
Poručeno je ovo sa sastanka predstavnika Saveza udruženja pčelara i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
- Još na terenu imamo veliki broj pčelara koji uopšte nisu podnijeli prijavu za registraciju - rekli su u Ministarstvu poljoprivrede.
Istakli su da je jedna od tema sastanka bila i uspostavljanje testnih stanica u svrhu testiranja i proizvodnje najboljih pčelinjih matica.
- Savez još prikuplja podatke o pčelarima koji su zainteresovani da rade na testiranju matica i stvorene su realne pretpostavke da osnivanje prvih testnih stanica može početi od naredne godine - rekli su u Ministarstvu.
Predsjednik Udruženja pčelara RS Radivoje Maksimović ocijenio je ovu medonosnu godinu jednom od najboljih u posljednjih 10 godina, jer su prinosi meda u prosjeku bili oko 20 kilograma po košnici.
- Najveći problem s kojim se pčelari susreću jeste postojanje velikih količina meda neprovjerenog kvaliteta na domaćem tržištu - kazao je Maksimović.
Ističe da bi do kraja godine trebalo da bude usvojen pravilnik o kvalitetu pčelinjih proizvoda u proizvodnji i stavljanju u promet.
- Pored meda pčelari proizvode i polen, propolis, matičnu mliječ, pčelinji otrov, potom alkoholna pića na bazi meda, a posljednjih godina aktivno radimo i na razvoju pčelarskog turizma - rekao je Maksimović. Dodaje da je u toku realizacija projekta "Medni putevi" koji ima za cilj povezivanje Hercegovine i Crne Gore.
Na osnovu Pravilnika o podsticajima, pravo na premiju za proizvodnju i uzgoj pčela ostvaruju korisnici koji su upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka u RS i koji posjeduju najmanje 50 košnica. Maksimalan iznos koji korisnik premije može da ostvari za ovu vrstu podsticaja u tekućoj godini je 5.000 KM. Zahtjev za isplatu pčelari podnose najkasnije 31. jula tekuće godine.
Med
U zapadnom dijelu Srpske zastupljen je kestenov med, a na području Posavine bagrem i lipa.
Romanija i Zvornik obiluju šumskim medom, a područje Hercegovine medom kadulje, vrijeska i drugih ljekovitih biljaka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
