Italijan Stefano Adamo o životu u Srpskoj: Banjaluka draža od Vječnog grada
Banjaluka - U gradu poput Banjaluke je lakše, ljepše i zdravije živjeti. To je predivan grad sa bogatom istorijom, dok današnji život u Rimu više nije po mjeri čovjeka. Mnogo mi se više sviđa ovdje.
Ovako je započeo svoju priču docent na Studijskom programu za italijanski jezik i književnost na Filološkom fakultetu banjalučkog Univerziteta Stefano Adamo koji je Vječni grad zamijenio Gradom na Vrbasu.
- Postoji jedna šala u Rimu koja glasi: "Ako ideš nekim poslom na drugi kraj grada, povedi i porodicu, jer nikad ne znaš kada ćeš se vratiti" - navodi Adamo, koji se nekoliko godina bavio i novinarstvom, te napominje da mu jedino nedostaje kulturni život grada iz koga je došao.
Adamo je u Srpsku, nakon što je doktorirao Filozofiju na Univerzitetu u Sijeni, došao 2008. godine na poziv sunarodnika, koji su već radili u Banjaluci. Te godine je pokrenut i prvi Studijski program za italijanski jezik i književnost na banjalučkom Filološkom fakultetu.
- Bio sam neizmjerno srećan kad su me pozvali i rado sam se odazvao pozivu. Svidjela mi se ideja da se preselim u BiH, državu o kojoj sam znao vrlo malo, a koja je zapravo jako blizu Italije - kaže ovaj četrdesetdvogodišnjak.
Ističe da je odmah primijetio kako su naše kulture veoma različite kada su u pitanju dobre strane dok su, kada su u pitanju negativne pojave, RS i Italija iste.
- Kada sam došao u Banjaluku nisam imao mnogo poteškoća, ali mi je papirologija zadavala glavobolje. Čim sam stigao suočio sam se sa apsurdnom situacijom. Trebao sam da otvorim račun u banci, a da bih to uradio tražili su mi radnu dozvolu. Međutim, da bih je dobio trebalo je da dobijem poreski broj, što nisam mogao bez bankovnog računa - prisjeća se Adamo.
Te i druge poteškoće je ipak, zasjenila domaća hrana, koja ga je oduševila. Do sada je isprobao sva jela poput ćevapa, sarme i pite, koja mu je, kako kaže, postala omiljeni obrok.
Adamo se potrudio da nauči i srpski jezik, iako na poslu uglavnom koristi italijanski i engleski. Prema njegovim riječima sa gramatikom srpskog se još bori.
- Normalno komuniciram sa kolegama koji ne govore italijanski ili engleski, ali teško da bih mogao govoriti gramatički ispravno - kaže ovaj Italijan dodajući da nema onoliko prilika koliko bi htio da vježba srpski.
Naglašava da srpski vokabular lako pamti, jer su brojne riječi potekle iz engleskog, njemačkog ili francuskog jezika, koji on takođe govori.
- Lako uočavam i turcizme poput riječi čaršaf - kaže Stefano, koji je istakao da našim studentima odlično ide učenje italijanskog, iako teško izgovaraju dupla slova.
Ono što studentima zamjera jesu pasivnost i izbjegavanje rasprave sa profesorima.
- Oni uglavnom samo bilježe šta profesor priča i nabubaju gradivo za ispit, nema kritičkog razmišljanja - smatra Adamo dodajući da to pokušava promijeniti.
Promaja
Iako je "promaja" jedan od fenomena koji je većini stranaca koji dođu u RS čudan ili smiješan, Stefano Adamo kaže da je i ovo jedna od stvari po kojoj su naše kulture slične.
On je ispričao da i kod Italijana važi pravilo da ne bi trebalo boraviti u prostoriji u kojoj je više prozora istovremeno otvoreno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
