Glas Srpske sa kadetima iz BiH koji s iščekuju odlazak na Vojnu akademiju u Beograd: Vojna uniforma životni stil

Priliku za usavršavanje u jednoj od najcjenjenijih ustanova u regionu dobili su nakon što su izabrani među velikim brojem kandidata da stiču vojno obrazovanje i budu ambasadori svoje zemlje i Oružanih snaga BiH.

Dvadesetjednogodišnji Vladimir Ristić iz Šekovića od malih nogu je zaljubljenik u sport i cijeli život je posvetio fizičkom osposobljavanju. Paralelno sa tim rodila se i ljubav prema vojnoj uniformi.

- Onog momenta kada je izašao konkurs za profesionalne vojnike, prijavio sam se i tada počinje moj vojnički život. Završio sam obuku i već dvije godine sam profesionalni vojnik - ispričao je Ristić.

Kao svaki čovjek koji teži napretku, i njegova želja je bila da ide dalje, da uči i usavršava se i da iz dana u dan bude sve bolji.

- Vojska je postala način mog života. Nisam oklijevao da se prijavim na konkurs za kadete na Vojnoj akademiji u Beogradu. Na testiranju sam pokazao upravo ono za šta sam se cijeli život spremao - da sam fizički sposoban i da sam stekao znanje kroz školovanje - kaže Ristić, koji je konkurisao za menadžment odbrane.

Marljiv rad i veliki trud koji ga čeka ne padaju mu teško, jer na kraju školovanja ga čeka odskočna daska za san - da postane visokorangirani oficir.

- Vojska je uvijek bila ponos države, a, nažalost, danas se najviše svodi na materijalni interes i mnogi se odlučuju da zaduže uniformu jer vide dobar posao i platu. Nadam se da će taj sistem vrijednosti biti promijenjen i da će samo najbolji, kao nekad, služiti državi i narodu - dodaje Ristić.

Jedna od četiri djevojke koje će školovanje nastaviti na Vojnoj akademiji je dvadesetogodišnja Banjalučanka Tijana Guslov.

- Motivisala me je trenutna nestabilna bezbjednosna situacija u svijetu. Želim da nakon završetka Vojne akademije dam doprinos očuvanju bezbjednosti i integriteta zemlje u kojoj živim - kaže Tijana, koja će pohađati smjer menadžment u odbrani.

Sigurna je da će uz podršku porodice i kolega bez većih problema savladati sve prepreke koje je čekaju i kao školovan kadar se vratiti na službu u Oružane snage BiH.

Čelična vojna disciplina mnogima teško pada, ali ne i dvadesetogodišnjem Kristijanu Šljiviću iz Banjaluke, kojem je bila jedan od motiva da postane profesionalni vojnik, a sada i da krene na put ka oficirskim činovima.

- Neizmjerno se radujem što ću jednog dana po završetku obrazovanja steći čin oficira i biti u prilici da pomognem svom narodu - rekao je Šljivić, koji će se usavršavati na smjeru pješadije.

Devetnaestogodišnja Banjalučanka Ana Stamenić nije imala problema da krene u razbijanje predrasuda o ženama kao vojnim licima.

- Sve je stvar ličnog izbora. Žena ne gubi svoje kvalitete vojnim načinom života, već naprotiv, stiče znanja i vještine koje može iskoristiti i u poslovnom i u privatnom životu - kaže Ana, koja se opredijelila za logistiku.

Da bi dobili mjesto na beogradskoj akademiji, kadeti su prošli opsežna testiranja, počevši od zdravstvenih pregleda i provjere fizičke spremnosti i opšteg znanja do zahtjevnih psihotestova. Ohrabreni prvim uspjesima na testovima, krajem avgusta će krenuti put Beograda po nove, sve do ispunjenja sna i dana kada će u znak završetka školovanja šapke poletjeti u vazduh.

Stub obrazovanja

Istorija Vojne akademije u Beogradu duga je 160 godina i jedan je od stubova obrazovanja u Srbiji.

Pokušaji stvaranja oficirskog kora započeti su 1833. godine u doba kneza Miloša Obrenovića slanjem srpskih mladića na školovanje u Rusiju. Ipak, 18. marta 1850. godine knez Aleksandar Karađorđević odobrava formiranje Artiljerijske škole, koja predstavlja konačno utemeljenje vojnog školstva u Srbiji. To je bio razlog da se u Vojsci Srbije 18. mart slavi kao Dan Vojne akademije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.