Ekspanzija ruralnog turizma na području opštine Srbac: Oaze prirode i mira mamac za posjetioce

Dejan Jovičić
Ekspanzija ruralnog turizma na području opštine Srbac: Oaze prirode i mira mamac za posjetioce

SRBAC - Prirodna bogatstva opštine Srbac oduvijek su privlačila domaće i strane turiste, ali je posljednjih godina naročito poraslo interesovanje za unapređenje seoskog turizma na obroncima planine Motajica i širem području srbačko-nožičke ravni i Lijevča polja.

 

Jedan od onih koji su prepoznali blagodeti netaknute prirode ovog kraja je Srpčanin Proko Dragosavljević koji je u podnožju Motajice na 340 metara nadmorske visine u selu Gornja Lepenica, izgradio etno-kamp “Platane”, kao omiljeno stjecište izletnika i rekreativaca iz Srpca i okoline. Dragosavljević kaže da je sve počelo 2006. godine kada je odlučio da napravi vikendicu za odmor i porodična okupljanja.

Da bi uslišio kćerkinu želju izgradio je jedan bungalov a zatim još jedan za unuka, nakon čega je omogućio i drugim posjetiocima da uživaju u prirodnim čarima srbačke planinske ljepotice.

- Mještani iz zaseoka Durova zvali su me da dođem u njihov kraj i pomognem im da obnove asfaltni put koji je bio oštećen i dovedu vodu i struju koja je bila veoma slaba, a zauzvrat su mi obećali mjesto za vikendicu u njihovom selu. Izašao sam im u susret ali pod uslovom da mi omoguće da kupim plac, a ne da ga dobijem na poklon, i tako je i bilo - rekao je Dragosavljević.

Pored ljepota koje je priroda sama isklesala u ovom kraju, posjetioci mogu uživati u brojnim rekreativnim sadržajima, zbog čega je kamp, koji se prostire na površini od hektar i po, prvi izbor za brojne izletnike.

- Pored dva bungalova sa 15 ležajeva, terena za mali fudbal, tenis, odbojku, badminton i boćanje i viseće kuglane, imamo i galeriju koja može primiti do 150 posjetilaca, tako da ovdje često dolaze školske ekskurzije i preduzeća koja organizuju proslave. Dočekujemo i pojedinačne turiste koji dolaze da se prošetaju kampom ili voze biciklom po uređenim stazama - ističe Dragosavljević.

On dodaje da pored izletničkog, ovaj lokalitet nudi dobre uslove i za vjerski turizam jer je šest kilometara od kampa udaljen manastir Osovica koga svake godine posjeti više hiljada vjernika.

Potencijale za razvoj ruralnog turizma prepoznala je i banjalučka kompanija “MB impeks” čiji je vlasnik Milan Balać nedavno izgradio etno-selo “Krug ljubavi” u selu Nožičko. Ova firma koja se bavi proizvodnjom voćnih rakija, likera i žestokih alkoholnih pića prije desetak godina je zasadila vlastiti voćnjak u Nožičkom, na zemljištu koje je dobila na koncesiju, a zatim je postepeno počela graditi smještajne kapacitete, prvo za vlastite potrebe a potom i u komercijalne svrhe.

- Tražili smo lokaciju za voćnjak kako bismo obezbijedili kvalitetnu sirovinu za naše proizvode i odlučili se za Nožičko koje je kroz istoriju poznato po kvalitetnom zemljištu za bavljenje voćarstvom. Krenuli smo sa kruškom viljamovkom, a zatim proširili sa dunjom, kajsijom, jabukom i orahom, tako da danas proizvodimo 500 tona voća godišnje - rekao je Balać.

U ovoj oazi prirode i mira počeli su graditi bungalove i razne sadržaje kako bi na vikend druženja ugostili članove porodice i prijatelje, ali se prostor s vremenom širio i izrastao u pravo etno selo sa raznim mogućnostima za rekreaciju i bavljenje sportom.

- U ponudi imamo bungalove za smještaj sa 24 kreveta, fudbalsko i basket igralište, bazen, sto za stoni tenis i bilijar. Za goste pripremamo jela po tradicionalnoj recepturi ovog kraja, tako da često imamo organizovane posjete, ali se naročito radujemo kada nas obiđu lokalni mještani koji požele samo da se prošetaju našim etno-selom - kaže Balać.

Popularna izletišta

Najbolje uslove za razvoj seoskog turizma nudi Gornja Lepenica koja je bogata izvorskim vodama i šumom i pogodna za lov, planinarenje i kampovanje. Širom opštine Srbac su izgrađena i druga popularna etno-izletišta, poput Ljeskovog konaka u Kaocima, koji je dugi niz godina bio domaćin Hajdučkih igara, i ranča Tomić u Kladarima u srcu Lijevče polja, jedne od najvećih žitnica Republike Srpske i BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana