Duhovnom blagu pri hramu Uspenja presvete Bogorodice u Čajniču potrebna zaštita
Čajniče - Pod svodovima hrama Uspenja presvete Bogorodice u Čajniču smještena je bogata muzejska zbirka, riznica Srpske pravoslavne crkve, koja u posljednje vrijeme privlači sve više pažnje turista i hodočasnika iz cijelog svijeta, istoričara i kulturnih radnika.
Muzejski prostor, nažalost, nije dovoljno prostran, ni adekvatno opremljen, pa protojerej stavrofor Momir Vasiljević apeluje na sve nadležne da zajedničkim snagama zaštite blago.
- Ovo je, nažalost, tijesan, skučen prostor, a eksponati nisu izloženi u predviđenim uslovima. Vlaga nije adekvatna, temperatura je promjenjiva i sve to narušava ovo blago. Zato bih zamolio sve da se uključimo i da svo ovo dobro zbrinemo i sačuvamo. Treba da napravimo adekvatniji prostor ili uslove u postojećem, da bi muzej dobio mjesto i tretman koji zaslužuje kao zajedničko dobro svih nas - naglašava Vasiljević.
Mali po veličini, ali veliki po značaju, muzej baštini brojne dragocjenosti, među kojima je i Čajničko jevanđelje - nacionalni spomenik BiH. Tu su i brojne druge dragocjenosti i starine - štampane i pisane knjige, sveti putiri, bogoslužbene stvari koje su nekada krasile stari, a danas novi velelepni hram Uspenja presvete Bogorodice, koji je čuven po ikoni Majke Božije, Čajničkoj Krasnici.
Vasiljević napominje da je Čajničko jevanđelje na pergamentu pisano još krajem 14. vijeka.
- Iako nedostaju pojedini dijelovi, ono je izuzetna dragocjenost i pokretno dobro. Tu je i Jevanđelje popa Olivera pisano u manastiru Papraći 1513. godine, štampani oktoisi iz 16. vijeka, knjiga "Zlatoust", trebnici, triode, zbornici, psaltiri... Veoma smo ponosni na ovu zbirku, koju čini na desetine štampanih i rukopisnih knjiga izuzetne vrijednosti i značaja - priča Vasiljević.
Pored rukopisnih knjiga neprocjenjive vrijednosti u muzeju je i zbirka ikona iz perioda između 15. i 19. vijeka.
- Istakao bih ikonu Svetog velikomučenika Georgija sa žitijem iz 16. vijeka, koja je dragocjenost nesvakidašnje vrijednosti. Tu su i ikone Svetog Nikole, Presvete Bogorodice, Svetog Luke i brojne druge izuzetno važne i vrijedne ikone koje su pohranjene u našoj riznici, a predstavljaju nacionalno i duhovno blago - ističe Vasiljević.
Darovi
Momir Vasiljević naglašava da je veoma dug spisak svih darodavaca čiji pokloni krase muzej.
- Narod je bogato darivao crkvu starinama sa kraja 14. pa sve do 18. vijeka. Naročito su bogate Sarajlije darivale crkvu, donosile veoma vrijedne stvari sa svojih pokloničkih putovanja u Jerusalim, Rusiju… Sve su to darivali sa dragošću i punog srca. Najviše je predmeta i eksponata sa kraja 19. vijeka, knjiga iz štamparije Crnojevića u Cetinju, goraždanske štamparije, iz Moskve i Kijeva. Sjećam se da sam kada sam učio Srednju bogoslovsku školu u Beogradu u obnovljenoj biblioteci sa ponosom gledao Zbornik Božidara Vukovića, čiji sam danas sa velikim ponosom čuvar u Čajniču - naglasio je Vasiljević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
