Duhovno blago svjedok srpskog umjetničkog dometa
Banjaluka - Blago srpske duhovne i umjetničke baštine, oslikane kroz 43 remek-djela u okviru izložbe "Srpske ikone 16-18. vijeka iz crkava i manastira sa prostora BiH", biće predstavljeno 8. januara u galeriji Akademije nauka i umjetnosti RS u Banjaluci.
Ova izuzetna postavka, jedan od najvažnijih kulturnih događaja 2017. godine, biće otvorena povodom 9. januara, Dana RS. Za nju su zaslužne Republički sekretarijat za vjere, Akademija nauka i umjetnosti RS i Muzej RS. Uradivši ogroman poduhvat, uspjeli su prikupiti ikone iz svih krajeva BiH, koje predstavljaju glavne tokove srpskog ikonopisa iz tog vremena. Neke su i uništavane, ali njihova ljepota i svetost još su i te kako vidljive. I poslije 500, 600 godina, sjaje posebnim sjajem i spokojem, prkoseći zubu vremena.
Direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović kaže da izložba ima trostruki značaj.
- Prvo, da pokaže sve ono što je srpski narod u najboljem smislu ostavio iza sebe tokom proteklih vijekova. Drugo, da kulturnim sadržajem doprinese obilježavanju Dana RS i treće, da upozori javnost i nadležne institucije na hitnu intervenciju i neophodnost zaštite kulturnog blaga koje posjedujemo - istakao je Davidović.
Izložene ikone, kako naglašava Davidović, tek su mali dio kulturnog nasljeđa koje iza sebe ima srpski narod.
- Osim srpskog ikonopisa, po crkvama i manastirima stoje i ruski ikonopisi. Odnosno, sve ono što nam je ruska država darovala, kao i grčki, kritski i venecijanski ikonopisci - kaže on.
Osim ikonopisa, postoji i umjetničko blago u metalu, u tkaninama, duborezima, stare rukopisne i štampane knjige, koje zaslužuju da budu izložene i sačuvane.
- Sveukupna ostavština srpskog naroda je ogromna. Ona je propadala tokom ratova, nepogoda i nemogućeg održavanja. Ali, ono što je ostalo, pokazuje vrhunske domete umjetničkog stvaralaštva - ističe Davidović.
Akademik i slikar Milivoje Unković kaže da ovu izložbu čine remek-djela iz manastira, te da se bilo koji muzej u svijetu ne bi postidio kada bi imao odjeljenje ovakve postavke.
- Po svom slikarskom i estetskom nivou apsolutno zaslužuju mjesto i u Luvru, kao poseban odjeljak za vizantijsko-ikonopisni stil slikarstva - ističe Unković.
Svi koji žele da stanu ispred ikona poput Carskih dveri iz 1570. godine, kao i drugih djela koja krase manastire Gomionicu, Malo Blaško, Žitomislić, u Foči, Trebinju, Livnu, Dužima ili Dobrunu, imaju mogućnost da do 8. marta posjete galeriju Akademije nauka i umjetnosti. Do tada će ova izložba biti otvorena. Poslije toga, iz Banjaluke će postavka biti preseljena u Trebinje, a potom u Bijeljinu. Izložbu će moći organizovano da posjete i učenici devetih razreda i srednjoškolci, kako bi osjetili dah vremena i svjetlost koja vijekovima unazad postoji u srpskom narodu.
Ikonopisci
Među izloženim ikonama iz BiH djela su najboljih ikonopisaca svoga doba - Longina, Georgija Mitrofanovića, Andreje Raičevića, Radula, ali i anonimnih majstora, budući da su autori rijetko zapisivali imena, poštujući srednjovjekovno načelo da je ikonopisac tek posrednik božanske premudrosti.
Razdoblje u kojem su nastale predstavljene ikone je vrijeme u kojem srpski narod nema samostalnu državu, ali u okrilju Crkve uspijeva da i pod osmanskom okupacijom očuva duhovnost, podižući hramove i opremajući ih ikonama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
