Dodik: Vjera srpskog naroda, veća je od svih izazova

Dodik je u obraćanju na svečanoj sjednici Skupštine grada Istočno Sarajevo istakao da je Vlada Srpske od 2006. godine do danas u infrastrukturu ovog grada uložila više od 350 miliona KM i 200 miliona kroz podršku stambenoj izgradnji putem Investiciono razvojne banke.

Predsjedniku Srpske večeras je uručeno i specijalno priznanje za doprinos razvoju grada – Grb Grada, a on je gradonačelniku Istočnog Sarajeva Ljubiši Ćosiću poručio da u naredne tri godine grad može računati na još 100 miliona KM ulaganja u vrijedne projekte.

On je podsjetio da je izgrađena bolnica, put prema Jahorini, tunel Stambolčić, te izrazio zadovoljstvo podrškom koju Srbija pruža i Istočnom Sarajevu i cijeloj Republici Srpskoj.

“Svaka opština u Republici Srpskoj treba da se zahvali predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, jer je putem donacije u svakoj opštini obezbijedio sredstva za neki od važnih objekata. Mi gledamo u Srbiju. Ponekad mi se čini da više volimo Srbiju nego sami sebe”, rekao je Dodik u obraćanju na svečanoj sjednici povodom 30 godina od njegovog formalnog nastanka.

Dodik je rekao da su Istočno Sarajevo ima velike izazove i da se može zaključiti da je Srba u Federaciji BiH /FBiH/ sve manje, a muslimana u Istočnom Sarajevu sve više, te da treba osmisliti način na koji će ovakvo stanje biti održivo s obzirom na to da za Srbe nema slobode tamo gdje nisu većina.

“Pobijeni smo gdje nismo imali državu, kao što je slučaj bio u Jasenovcu i na drugim mjestima. Pobijeni smo i istjerani odavde, a danas u Sarajevu pričaju kako su tolerantni”, podsjetio je Dodik.

On je naglasio da ono što su Srbi dobili Dejtonskim sporazumom niko ne može oduzeti po cijenu da ne budu u BiH, kao i da ne postoji ideja o BiH kako je promovišu u Sarajevu.

“Ona samo ima šansu da uspije kao dejtonska, sastavljena od dva entieta i tri konstitutivna naroda”, rekao je Dodik i dodao da je imovina još jedan udarac na Srbe.

On je naveo da Srbi moraju ostati privrženi onome što piše u Dejtonskom sporzaumu, a to je da visokog predstavnika biraju potpisnici Aneksa 10, što znači i Republika Srpska, potvrđuje ga Savjet bezbjednosti, ali nije se desilo ni jedno ni drugo.

“Neki među nama kažu: žŠta tu možemo, to je silaž! Ali, nije sila za mene ni za koga od nas, ni za Željku /Cvijanović/, ni za Radovana /Višković/ ni za /Zorana/ Tegeltiju”, rekao je Dodik.

On je naglasio da Kristijan Šmit ne može nametati zakone Republici Srpskoj, te da se neće primjenjivati ni odluke Ustavnog suda koje su na štetu srpskog naroda, istakavši da nema ljubavi za BiH.

“Sve vrijeme od Dejtona do danas ne funckioniše, džaba sila Amerike i Evrope, džaba sve sile svijeta, ne može. Nema ljubavi za BiH, pustite nas da se ujedinimo sa Srbijom pa ćete da vidite kako ide. Zašto mi to ne smijemo imati kao ideju, niste me ućutkali kada ste rekli Dodik govori antidejtonski. Ovi gore svaki dan govore o republici BiH, i to je antitejtonski pa niko nije kažnjen, samo Dodik i Željka”, rekao je Dodik.

Na ljudima koji žive na ovim prostorima, Dodik kaže da je ozbiljna odgovornost.

“Šta god govorili, po svim definicijama i međunarodnom pravu, Republika Srpska je država, nema stolicu u UN, ali ne mora, ima Srbija pa ćemo lako”, rekao je Dodik koji je naglasio da se mora vjerovati u tu ideju kao što je vjerovala generacija Vojislava Maksimovića.

Dodik je podsjetio i na Srbe koji su zatvoru, nazivajući ih junacima koji su živote podredili ideji koja se zove Republika Srpska, te izrazio uvjerenje da su mlade generacije patriote koje će znati štiti Srpsku.

“Zato je moja obaveza i odgovornost da ne raspirujem priču o rehabilitaciji onoga što se zove bratsvo i jedinstvo. To je bila zabluda svih, najviše Srba”, konstatovao je Dodik.

On smatra da su Srbi 1918. godine mogli napraviti veliku državu, ali da to nisu uradili, pa su došli komunisti, rasparčali Srbiju.

Dodik je naveo da egzodus Srba nije bio samo poslije posljednjeg rata, nego i u vrijeme Drugog svjetskog rata kada je pobijeno sve srpsko što se moglo pobiti u Sarajevu i na romanijskom platou, tjerajući narod prema Drini, do Broda gdje je za dva dana ubijeno 6.000 Srba.

“To stradanje je sakrila komunistička vlast i Tito koji je tada bio u Foči i stavrao žfočanske propisež i nije htio da garantuje bezbjednost srpskom zbjegu koji je sa Romanije krenuo tražeći zaštitu od Francetića i njegovih jedinica. Srbi su morali da se vrate i pobijeni su”, podsjetio je Dodik.

On se prisjetio i kada je supervizijom Dobrinja oduzeta srpskom narodu, te ocijenio da je najbolja moguća odluka gradnja Srpskog Sarajeva.

“Morali smo reagovati na zahtjeve ljudi, na ono što su oni očekivali. Ideju o stavaranju Srpskog Sarajeva nije napuštala nijedna politička opcija koja je bila na vlasti. Nikada nismo odustali od ideje koja je koncipirana tada u teškim okolnostima”, rekao je Dodik i dodao da je ponosan što je dio toga.

On je zahvalio svim ljudima koji su mogli, a nisu otišli sa ovih prostora, nego su ostali i gradili Istočno Sarajevo i Republiku Srpsku.

“Profesor Vojo Maksimović je mogao da ode na neke daleke destinacije, da nastavi svoj naučni ra, ali je ostao posvećen svom narodu i svi ostali koji su radili na izgradnji i koncipuiranju ovog grada”, rekao je Dodik i zaključio da je vjera srpskog naroda veća od svih izazova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.