Crkva brvnara u Bijeloj kod Višegrada: Snaga molitve u ljepoti prirode
Višegrad - Na prvom saboru Tasića i ostalih porodica koje su živjele ili žive u selu Bijela kod Višegrada, održanom 2008. godine na livadi Čadina bara, iguman manastira Svetog Nikole u Dobrunskoj Rijeci arhimandrit Jovan Gardović je rekao saborašima: "Bilo bi lijepo da familija Tasić na ovom mjestu izgradi crkvu brvnaru".
Rečeno je to nakon parastosa Tasiji Kujundžiću, osnivaču porodice, koji je prije više od dvije stotine godina došao u ovaj kraj iz hercegovačke Bijele i osnovao selo koje je poslije Drugog svjetskog rata imalo 58 kuća.
Saboraši su aplauzom prihvatili prijedlog, a starješinstvo bratstva Tasića koje čine petorica ljudi, iz svih zaselaka po jedan, započelo je ovaj projekat.
Na sveštanju temelja budućeg hrama, na krsnu slavu ove svetinje Nerukotvorenog lika Isusa Hrista, mitropolit dabrobosanski Nikolaj je rekao: "Lijepo je što se familije okupljaju, ali je još ljepše što se to čini oko hrama koji će biti centar sela i stjecište zborovanja i molitve vjernika iz svih krajeva".
Član starješinstva Tasića Slaviša Tasić kaže da je još tada odlučeno da se u Čadinoj bari gradi crkva brvnara.
- Pristupilo se teškom poslu, pronalaženju i razgrađivanju starih kuća brvnara u selu Bijela, zatim Staniševcu, Vardištu, Macutama i Dubovu kako bi se njihova brvna ugradila u zidove budućeg hrama - ispričao je Tasić.
On kaže da je crkva brvnara već stara više od stotinu godina, iako još nije zvanično osveštana, a njena brvna iz kojih još curi mirišljava smola su, simbolično rečeno, rebra naših djedova i pradjedova.
- Majstor za izgradnju crkava brvnara Radoš Delić se potrudio da ovo sveto zdanje bude jedinstveno i pomalo neobično, da plijeni izgledom i ljepotom - ističe Slaviša Tasić.
Istoričar umjetnosti iz Užica Dragiša Milosavljević, autor nekoliko knjiga o crkvama brvnarama i kućama osaćankama, je rekao da je zadivljen "ovim biserom u bajkovitom kraju".
- Zaista neobična, zanimljiva i upečatljiva arhitektura crkve u kojoj je sve od drveta, od zidova, svodova, zvonika i ikonostasa, pa čak i podova. Ovdje nas sve vraća u prošlost u vrijeme kad su u kućama brvnarama živjeli naši preci i crkvama brvnarama u kojima su se Bogu molili - rekao je Milosavljević.
Na drvenom ikonostasu je 17 ikona koje su rad višegradskog ikonopisca Nenada Despića.
- Tasići su se odlučili da ikone nacrta čovjek iz ovih krajeva pa sam se potrudio da ostvarim njihovu zamisao - kaže Despić.
Sabori Tasića okupe od 200 do 400 bratstvenika pa se starješinstvo odlučilo da izgradi drvenu nadstrešnicu pod kojom svaki domaćin ima svoju sofru, gdje se održavaju saborovanja i druge svečanosti.
- Kad su majstori rezali brvna, na ledini je ostalo na stotine lučevnih komada raznih oblika i veličina. Došli smo na ideju da jedan takav komad oblanjamo s jedne strane i na njemu napišemo: "Ovo je brvno iz moje kuće ugrađeno u crkvu u Bijeloj". Taj komad brvna smo dodijelili svakom domaćinu, umjesto zahvalnice, koji je staru kuću poklonio za izgradnju hrama - dodaje Slaviša.
Nakon toga ustanovljena je i povelja "Brvno" koja se na saboru Tasića dodjeljuje najvećim dobročiniteljima u izgradnji hrama i popratnih objekata u njegovoj porti.
Povelju je dizajnirao i uradio akademski slikar Jelenko Janjić iz Višegrada.
- Mi nismo na ovome stali. Zahvaljujući nesebičnom zalaganju i pomoći našeg duhovnika arhimandrita Jovana, započeli smo i gradnju Tasijinog konaka u kome će se nalaziti prostorije za monahe, narodni dom, muzej Tasića i možda pravoslavni radio - objašnjava Slaviša.
Kod crkve brvnare u Tasićima okupljaju se bratstvenici povodom svetih liturgija, na nalaganju badnjaka, na Vaskrs organizuju tucijade i slave druge pravoslavne praznike.
Na saborima Tasića se promovišu knjige njihovih bratstvenika, otvaraju izložbe fotografija vezanih za nekadašnji život sela, sakuplja pomoć za ugrožene.
Do hrama, koji je od magistralnog puta Užice - Višegrad udaljen 2,5 kilometara, stižu planinari, izletnici, lovci, a ovdje se održavaju i tradicionalne biciklijade Planinarskog društva "Stolac" iz Višegrada.
U ovom hramu je zabilježeno i prvo krštenje djece, arhimandrit Jovan je krstio brata i sestru Stefana i Sanju Nilić iz Novog Sada.
Crkva brvnara Hrista Spasitelja u selu Bijela ušla je i u turističke mape Višegrada i Republike Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
