Bogdan Novaković iz Rudog za oko tri i po decenije stekao 200 društava

Sreten Mitrović
Foto: Sreten Mitrović

RUDO - Mali je broj pčelara u opštinama gornjodrinske regije i iz pograničnih u Srbiji pa i šire koji nisu čuli za Bogdana Novakovića iz Rudog koji je od roja dobijenog na poklon postao doajen pčelarstva.

Ovaj bivši “Energoinvestov” elektromonter, koji se tokom radnog vijeka penjao na visoke dalekovodne stubove širom bivše SFRJ, Njemačke i Libije, među pčelare ušao je prije više od 35 godina.

- Za sve su “krivi” moj tadašnji kolega Savo Mićević i prijatelj Milovan Masal, rukovodilac Radne jedinice elektrodistrubucije u Rudom, čovjek kod koga je moralo biti po njegovom. U protivnom, nema prijateljstva ni druženja sa onim koji mu oponiraju. Miloradu je kao pčelaru amateru pobjegao jedan roj iz skromnog pčelarnika i primio se u vrhu obližnje topole. Bila je dilema - pustiti ga da ode kud je pošao ili sjeći topolu. Ja, elektromonter sa atestom za penjanje na visine, prihvatim da se popnem i skinem taj roj - prisjeća se sedamdesetogodišnji Bogdan.

Posao je uspješno obavio, a na njegovo iznenađenje, Milovan mu je taj roj poklonio.

- I to je bio početak moga pčelarenja. Uz ovaj, poklonjeni, došlo je i par kupljenih rojeva i ja se duboku “uvalih” u med iz koga se ni do danas nisam izvukao - dodaje Bogdan.

U početku je sve bilo u domenu hobija iz ljubavi prema pčelama, a od 1996. godine, kada je zahvaljujući beneficiranom radnom stažu relativno mlad i zdrav otišao u penziju, i glavno zanimanje i terapija za dušu i tijelo. Bavljenje pčelarstvom, priznaje Bogdan, donijelo mu je i solidnu materijalnu korist bez koje bi bilo teško odškolovati troje djece za ljekara, profesora matematike i diplomiranog elektroinženjera.

Bogdan priča da je prošle jeseni zazimio oko 200 društava u dva pokrivena pčelinjaka od kojih je jedan dug čak 40 metara.

- Pošto sam sva svoja društva za zimovanje dobro pripremio, a to će reći ostavio im dovoljno meda ili dao “pogača” za hranu, nadam se da neće biti nekog većeg ugibanja i da ćemo moje pčele i ja već sa prvim proljećnim danima poći u “nove radne pobjede” - kaže Bogdan dodajući da ne pčelari samo u Rudom, gdje je rođen i gdje se iz Sarajeva vratio odmah po penzionisanju. Kako ističe, nomadi po više mjesta u Republici Srpskoj od Bileće, Bratunca do Borika, i širom Srbije.

- Čim propjeva ševa, pakujem većinu mojih društava i put na pašu u Šumadiji i Banatu. To nomađenje prošle godine spaslo mi je sezonu. Donijelo mi je 1,5 tona meda, a od društava koja su ostala kod kuće u stacionaru nisam u prosjeku dobio ni kilogram. Štaviše, većinu društava u punoj sezoni medobranja morao sam prihranjivati da bi ostala u životu - priča ovaj vrijedni pčelar.   

Zasluge za svoj uspjeh pripisuje stručnoj literaturi koju pomno prati, a slušao je i brojna predavanja stručnjaka, išao na sajmove meda i, kako kaže, “krao” znanje od starijih pčelara. Takav odnos prema pčelama i pčelarstvu višestruko mu se isplatio. Rado pomaže mlađim pčelarima, zbog čega je dobio i brojna priznanja.

- Posebno sam ponosan na medalju i diplomu “Prof. Jovan Živanović” kao najveće priznanje koje dodjeljuje Savez pčelara Srbije - ponosan je Bogdan, čiji su uspjeh u pčelarstvu i odnos prema kolegama razlog što je on na čelu udruženja ruđanskih pčelara “Medovina” već godinama. Kao uzoran pčelar delegat je pčelara gornjodrinske regije u Savezu pčelara Republike Srpske i član udruženja u Višegradu, Priboju, Prijepolju i Pljevljima. Počasni je član pčelara u federalnom Goraždu i rado viđen gost u svim drugim udruženjima na tromeđi Republike Srpske, Srbije i Crne Gore.

 Matice

Uz med kao osnovni proizvod, Bogdan Novaković je poznat i kao proizvođač voska, svijeća, propolisa, matičnog mliječa, polena, rojeva, kojih godišnje proda i do 100. Ipak, najviše koristi ima od proizvodnje i prodaje matica. Iz svog reprodukcionog centra, koji je jedini u gornjodrinskoj i sarajevsko-romanijskoj regiji, godišnje pčelarima proda, ali i pokloni, i do 2.000 matica bez kojih nema života u košnici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana