Zlatna groznica jača nego ikad
BERLIN - Već godinama cijena zlata zna samo za jedan pravac - naviše. Prvo su zlato kupovali samo privatni i institucionalni investitori, a sada su se na tržištu kao veliki kupci pojavile i centralne banke.
Unca zlata djeluje prilično nezanimljivo, teška je 31 gram, kao dva reda table čokolade - i uprkos svemu na cijeni je većoj nego ikada, konstatuje "Dojče vele".
- Zlato je uvijek na cijeni u vremenima krize ili kada ljudi očekuju krizu. S obzirom na finansijsku situaciju mnogih zemalja, takvu krizu ljudi sada očekuju - kaže Fridrih fon Mecler, vlasnik privatne banke Mecler čije je sjedište u Frankfurtu na Majni, prenose agencije.
Uplašeni zbog dužničke krize koja prijeti Evropi i političke nestabilnosti u SAD, mnogi investitori bježe u navodno sigurnu luku - trenutno unca zlata košta više od 1.500 dolara i dvostruko je skuplja nego prije dvije godine.
- Zlato trenutno djeluje kao čvrsta stijena u buri. Mislim da će biti na cijeni sve dok ne budu riješene dužničke krize u Evropi i SAD - procjenjuje Eugen Vajnberg, analitičar tržišta sirovina u Komercbanci.
Nije uvijek tako bilo. Krajem devedesetih godina unca zlata koštala je samo 300 dolara, što je jedva pokrivalo troškove proizvodnje. Cijena unce zlata bila je 2000. godine 272 dolara, 20 dolara manje od cijene proizvodnje.
Ali, poslije napada 11. septembra 2001. godine sve se promijenilo. Kako bi spriječile recesiju centralne banke preplavile su tržišta novcem, kamate su se ubrzano kretale u pravcu nule i ponovo se pojavila opasnost inflacije. Uslijedila su tri talasa potražnje zlata koja su dovela do rasta cijene: 2008. godine kada je bankrotirala velika američka banka Leman, 2010. kada je postalo jasno da je Grčka prezadužena i 2011. godine kada se vidjelo da Evropska monetarna unija ima silne muke da izađe na kraj sa dugovima perifernih zemalja - Irske, Portugalije i Španije. Otada u trci za zlatom nema pauze.
Međutim, neki drugi analitičari pozivaju na oprez. Za Suzanu Štajnman iz banke Kvirin mnogo je razumnije da se imovina uvijek rasporedi na više strana.
- To je slučaj i sa zlatom. Privatni investitori trebalo bi dio novca da ulože i u zlato, ali odlučiti se samo za ulaganje u zlato predstavlja rizik koji, nažalost, danas mnogi potcjenjuju - rekla je ona.
Prema procjenama Banke Baden Virtemberga, cijena unce zlata porašće do 1.750 dolara, jer zlato ne kupuju samo privatni investitori, nego i hedž fondovi i drugi institucionalni investitori (banke, fondovi, osiguranja) kako bi se zaštitili od slabog dolara. Međutim, rastu cijena najviše doprinose centralne banke.
Rezerve
SAD imaju rezerve zlata od 8.133 tone, a Njemačka ima 3.401 tonu. Ukupno, procjenjuje se da centralne banke imaju rezerve od 27.300 tona zlata, a ako se uračunaju i rezerve MMF-a i bazelske Banke za poravnanja, onda je to 30.800 tona - petina od ukupno 165.000 tona zlata, koliko je ukupno od početka pisane istorije iskopano iz zemlje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
