Zarada privrede 1,13 milijardi, a obaveze 15,50 milijardi KM

Željka Kokot
Zarada privrede 1,13 milijardi, a obaveze 15,50 milijardi KM

Banjaluka - Privreda RS pokazala je prošle godine blage znake oporavka mjerene rastom dobiti i prihoda i smanjenjem obaveza, rashoda i gubitka, ali ozbiljniji napredak koči nelikvidnost, koja je još na nezavidnom nivou i najveći problem u poslovanju.

Godišnja analiza Privredne komore pokazala je da je privreda prošle godine zabilježila pomake u odnosu 2014, kada je riječ o ključnim pokazateljima koji oslikavaju njeno zdravlje, ali su oni i dalje preskromni da bi generisala veći ekonomski rast. Prihodi su uz godišnji rast od 2,21 odsto dostigli oko 18 milijardi, dok su rashodi istovremeno smanjeni za 2,24 odsto na 17,365 milijardi KM. To je rezultovalo rastom neto dobitka za 10,73 odsto na 1,132 milijarde KM. Tempo rasta dobiti usporio je, međutim, u odnosu na prethodnu godinu, kada je njegova stopa bila 32,5 odsto. S druge strane ukupan prošlogodišnji neto gubitak privrede RS pao je za 52,5 odsto i iznosio 596,05 KM.

Obaveze privrede u 2015. godini iznosile su 15,500 milijardi i tek su neznatno smanjene u odnosu na 2014, kada su bile niže za oko 100 miliona KM. Pozitivan trend je da je zaustavljen njihov rast, koji je u 2014. iznosio deset odsto na godišnjem nivou. Privredu i dalje muči naplata potraživanja, a taj problem je posebno izražen kada je riječ o domaćim kupcima. Kratkoročna potraživanja u 2015. godini iznosila su 4,519 milijardi KM i u odnosu na prethodnu godinu porasla su 5,25 odsto. Time je poništen trend iz 2014. godine kada je uknjiženo smanjenje obima kratkoročnih potraživanja.

Analiza je pokazala da je i u 2015. godini najveći problem privrede RS bila nelikvidnost. Koeficijent likvidnosti blago je porastao na 1,06 sa 1,04 iz 2014. godine.

- Taj rast se može nazvati simboličnim ako se uzme u obzir da normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti iznosi 1,5. Iz toga se vidi koliko je Srpskoj visok stepen nelikvidnosti, odnosno nemogućnosti izmirenja obaveza privrede - rekao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

Govoreći o učinku privrede u 2015. godini, Blagojević je istakao da je došlo do blagog napretka, ali da je to još daleko od onoga što je potrebno da bi bio generisan ozbiljniji privredni rast.

- Treba nam veći rast da bi rezultati privrede, koji su nesumnjivo i dalje loši, bili bolji. Privreda ne može napraviti ozbiljniji iskorak bez poboljšanja poslovnog ambijenta, rasterećenja u pogledu smanjenja stopa doprinosa i poreza i ukidanja fiskalnih i parafiskalnih nameta - rekao je Blagojević.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da treba biti zadovoljan svakim pomakom, ali naglašava da bi on ipak trebalo da bude znatno veći, jer je privreda u teškoj situaciji.

- Moramo mnogo raditi na poboljšanju ambijenta u realnom sektoru, jer u uslovima ovako visoke nenaplativosti potraživanja samo izuzetno dobre firme mogu opstati. Finansijska disciplina je na niskom nivou i kada jedna karika u lancu plaćanja pukne, to se lančano odražava na sve subjekte u privrednom ciklusu. Ne smijemo dozvoliti da nelikvidne firme koje ne poštuju zakone i rokove plaćanja ugrožavaju opstanak zdravog dijela privrede, jer bi to bilo pogubno - kaže Škrebić.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT Saša Grabovac kaže da podaci na prvi pogled djeluju ohrabrujuće, ali da je potrebno još mnogo rada da ­bi rezultati privrede bili zadovoljavajući.

- Privreda otežano dobija kredite što smanjuje investicije i buduće prihode. Preduzeća malo zarađuju, prihod i produktivnost po radniku su na prilično niskom nivou, a veliki broj ih ne može naplatiti potraživanja, što na najbolji način oslikava performanse naše privrede - smatra Grabovac i dodaje da ohrabruje činjenica da raste broj izvoznika i da pada spoljnotrgovinski deficit.

Završni računi

Završne račune o poslovanju u 2015. godini predala su 9.504 privredna društva, što je za 375 ili četiri odsto više u odnosu na 2014, kada je izvještaje dostavilo 9.129 društava. Najveći broj preduzeća koja su dostavila izvještaje posluje u oblasti trgovine - 2.964 i prerađivačkoj industriji - 1.925.

Vladimir Blagojević, Privredna komora RS

Visok stepen nelikvidnosti, odnosno nemogućnosti izmirenja obaveza najveći je problem privrede. Treba nam veći rast da bi rezultati privrede, koji su nesumnjivo i dalje loši, bili bolji.

Dragutin Škrebić, Unija udruženja poslodavaca RS

Moramo mnogo raditi na poboljšanju ambijenta u realnom sektoru, jer u uslovima ovako visoke nenaplativosti potraživanja samo izuzetno dobre firme mogu opstati.

Saša Grabovac, Udruženje ekonomista RS - SWOT

Preduzeća malo zarađuju, prihod i produktivnost po radniku su na prilično niskom nivou, a veliki broj ih ne može naplatiti potraživanja, što oslikava performanse naše privrede.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana