Vlada razmatra smanjenje nameta
BANjALUKA - Vlada RS razmotriće zahtjev Privredne komore RS za ponovnim uvođenjem neoporezivog dijela ličnog dohotka od 250 maraka, rekao je u petak poslije tematske sjednice Komore premijer RS Aleksandar Džombić.
Na sjednici je razmatrana realizacija Ekonomske politike za 2011. godinu, a osim premijera RS sjednici su prisustvovali i resorni ministri.
- Privrednici su uputili zahtjev za uvođenje neoporezivog dijela plate od 250 maraka. To ćemo uzeti u razmatranje i eventualno ovaj zahtjev ugraditi u ekonomsku politiku za iduću godinu - naglasio je Džombić.
Govoreći o mjerama iz Ekonomske politike koje su do sada sprovedene, Džombić je istakao da je Vlada do sada usvojila pet izmjena i dopuna zakona i potpuno ih usaglasila sa Privrednom komorom, a da je značajan broja akata u toku.
Potpredsjednik Skupštine Privredne komore RS Radovan Pazurević istakao je da su mjere koje je Vlada preduzela do sada bile pozitivne, ali da su privrednici imali i niz primjedbi.
- Tražili smo da se neoporezivi dio ličnog dohotka od 250 maraka koji je početkom ove godine ukinut ponovo uvede. Nadam se da će Vlada naći načina i sredstava da tu mjeru sprovede - istakao je Pazurević.
Većinski vlasnik Drvne industrije "Šipovo" Milan Kovač naglasio je da Vlada mora raditi na smanjenju stopa poreza i doprinosa, ali da bi i vraćanje neoporezivog dijela plate bilo jako značajno.
U analizi ekonomskih posljedica povećanja stopa poreza na dohodak i doprinosa u RS, čiji je autor Udruženje ekonomista RS - SWOT navedeno je da povećanje opterećenja na plate, pored uticaja na pad konkurentnosti RS može izazvati i druge negativne efekte, poput povećanja nezaposlenosti, smanjenja zarada i dugoročne stope privrednog rasta i povećanja utaje poreza.
- Kreatori ekonomske politike u RS posegnuli su za mjerom koja odstupa od dobre prakse većine zemalja, koje su kao mjere fiskalne konsolidacije uglavnom smanjivale budžetsku potrošnju ili povećavale indirektne poreze u najčešćim slučajevima PDV-a i akcize - navedeno je u analizi.
Fondovi
Pazurević je naglasio da je jedna od veoma bitnih i čestih primjedbi privrednika to što fondovi ne refundiraju poslodavcima sredstva u onom iznosu u kojem oni to uplaćuju.
- Međutim, direktori fondova kažu da privreda duguje njima, pa se postavlja pitanje koliko kontrolni organi ispunjavaju svoje obaveze - istakao je Pazurević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
