Vata stiže sa Filipina, kašike iz Azerbejdžana
BANjALUKA - Vata, papir, alat, kašike i viljuške, časovnici te razni proizvodi od kože samo su neke od stvari koje je BiH u ovoj godini uvezla sa zanimljivih destinacija poput Filipina, Azerbejdžana i Bangladeša.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, iz Filipina su za devet mjeseci ove godine uvezeni časovnici i dijelovi za njih u vrijednosti većoj od 131.000 maraka. Sa tamošnjeg tržišta stigla je i vata i to 36 kilograma. Kada je riječ o izvozu, iz BiH je na Filipine plasirano najviše ulja i masnoće biljnog i životinjskog porijekla i to u iznosu koji premašuje 9,2 miliona KM. Farmaceutski proizvodi okosnica su razmjene između BiH i Azerbejdžana. Izvoz te vrste robe za devet mjeseci ove godine iznosio je oko 300.000 KM, a uvoz oko 256.000 maraka. Iz te zemlje na domaće tržište stizale su i električne mašine, alati, kožarski proizvodi te kašike i viljuške.
Iz Bangladeša na domaće tržište stižu odjeća, farmaceutski proizvodi, razni proizvodi od kože, kakao, ali i keramika, knjige i slike. Iz Bangladeša je do septembra ove godine uvezeno više od 188.000 kilograma razne robe u vrijednosti više od četiri miliona maraka.
Razmjene je bilo i sa El Salvadorom, gdje je BiH izvezla proizvode od kaučuka i gume, a uvozila je gvožđe i čelik i proizvode od tih materijala, kao i sa Tadžikistanom odakle su, između ostalog, stizale igračke i društvene igre, te tepisi.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja rekao je za “Glas Srpske” da neke stvari koje smo nekada proizvodili, sada više ne pravimo, jer nemamo ekonomsku opravdanost za to.
- Uvoz artikala koji se proizvode u drugim zemljama, u milionskim serijama, gdje oni mogu imati konkurentnu cijenu danas je opravdan - kazao je Ljuboja.
Pogotovo, ako se radi, kako dodaje, o poluproizvodima ili proizvodima niskog stepena obrade, te niske dodatne vrijednosti samog proizvoda.
- To što uvozimo proizvode iz nekih zemalja koje do juče nisu mogle da nam konkurišu ni u kakvom smislu ne treba da nas zbunjuje. Treba da se baziramo da i mi proizvodimo robu sa višim stepenom obrade - kazao je Ljuboja. Objasnio je da nažalost, postoje slučajevi da uvozimo nešto što možemo i sami da proizvodimo, ali to je prevashodno, kako naglašava, vezano za mehanizam ponude i tražnje.
- Ako imate u ponudi robu koja zadovoljava one potrebe koje kupac traži za nižu cijenu, onda morate biti svjesni da će tu robu neko da kupi bez obzira na to da li se radi o domaćoj ili inostranoj - kazao je Ljuboja.
Dodao je da je pozitivno ono što radi Privredna komora RS u okviru akcije “Kupujmo domaće”.
- Ponekad i kada je cijena malo viša moramo voditi račina da kupujemo naše proizvode, jer na taj način i štitimo naša radna mjesta - rekao je Ljuboja.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić rekao je za “Glas” da trgovina usitnjene privrede, kakva je naša, sa dalekim destinacijama nije rentabilna, jer su tu transportni troškovi ogromni.
- Takva trgovina je isplativa jednoj Kini i ostalim zemljama koje kontejnerima snabdijevaju tržište Evrope, a mi mali da distribuiramo proizvode vrijednosti nekoliko stotina hiljada maraka na daleke destinacije nije perspektivno. Ipak, niko ne može spriječiti pojedince da obave poneku transakciju zato i imamo sporadične slučajeve razmjene s tim zemljama, ali to ništa nije strateški značajno - tvrdi Vasić.
Bez razmjene
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, između BiH i pojedinih zemalja ove godine uopšte nije bilo robne razmjene. Među države u koje BiH ništa ne izvozi, ali isto tako ništa iz njih i ne uvozi spadaju i Bermudi, Čad, Makao i Zimbabve.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
