Uvoz kolo vodi

Glas Srpske 04.12.2007 00:00

Od januara do novembra ove godine uvezeno hrane i pića u vrijednosti 1,7 milijardi maraka, ili za 16 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu

IAKO Republika Srpska i BiH u cjelini raspolažu značajnim zemljišnim potencijalima za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju, kao i prerađivačkim kapacitetima u oblasti prehrambene industrije, uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda raste iz godine u godinu. Istina, u porastu je i izvoz pojedinih prehrambenih proizvoda, ali je njegova vrijednost, u odnosu na ono što se potroši na uvoz, mnogostruko niža. To pokazuju, pored ostalih, podaci Agencije za statistiku BiH, prema kojima je za 10 mjeseci ove godine uvezeno hrane i pića u vrijednosti 1,7 milijardi maraka, ili za 16 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Najviše deviznih sredstava - 319 miliona maraka - potrošeno je na uvoz žitarica i proizvoda od žita, prije svih brašna i raznih vrsta keksa. Statistika, takođe, bilježi da je u pomenutom ovogodišnjem periodu na uvoz u BiH voća i povrća - i to ne samo onog koje ne uspijeva na ovim prostorima, već i jabuke, kruške, pa šargarepe, peršuna, paradajza... - potrošeno oko 177 miliona maraka. Osim toga, za uvezene količine mlijeka i mliječnih proizvoda inostranim proizvođačima je plaćeno 110 miliona, a za meso i mesne prerađevine 105 miliona maraka. Prilično velika stavka, 247 miliona maraka, odnosi se na uvoz pića, a u okviru toga najviše je potrošeno na uvoz sokova, piva i vode. U istom uporednom periodu, dakle za 10 mjeseci ove godine, iz BiH je izvezeno hrane i pića u ukupnoj vrijednosti 220 miliona maraka, što znači da je na svaku zarađenu marku od izvoza potrošeno osam na uvoz. A kada je riječ o izvozu, među značajnijim proizvodima su mlijeko i mliječni proizvodi, od kojih je na inostranom tržištu za 10 mjeseci zarađeno 34 miliona i 400 hiljada maraka, što je za oko 40 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Dosta nepovoljan spoljnotrgovinski saldo u oblasti agroindustrijskog sektora ostvaruje i Republika Srpska. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, koji se odnose na period januar-septembar ove godine, izvoz hrane i živih životinja ostvaren je u vrijednosti od 91 milion i 214 hiljada maraka, dok je na uvoz potrošeno 359 miliona i 134 hiljade maraka. U istom periodu, iz Republike Srpske je izvezeno pića i duvana u vrijednosti tri miliona i 348 hiljada maraka, a uvezeno u vrijednosti 191 milion i 257 hiljada maraka. Pomenimo i podatak da je uvezeno i masti i voskova životinjskog ili biljnog porijekla u vrijednosti 13 miliona i 78 hiljada maraka, dok izvoza ovih proizvoda nije ni bilo. Stupanjem na snagu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini - CEFTA, 22. novembra ove godine, kojim je praktično omogućeno bescarinsko trgovanje između osam zemalja potpisnica, među kojima je i BiH, domaći poljoprivrednici se pribojavaju da bi uvoz hrane, ali i ostale robe i proizvoda, mogao biti još veći. Istina, šansu za povećanje izvoza ima i agroindustrijski sektor Republike Srpske i BiH, ali je problem što je ovdašnja proizvodnja manje konkurentna od one u zemljama okruženja, prije svih u Srbiji i Hrvatskoj. Naime, ove, ali i mnoge druge zemlje znatno više stimulišu svoje proizvođače i izvoz, a uz to, svoja tržišta štite raznim necarinskim barijerama i drugim vidovima necarinske zaštite. M. MILjUŠ PŠENICA Ako je suditi po obimu ovogodišnje jesenje sjetve pšenice i ostalih strnih žita, koji je usljed nepovoljnih vremenskih uslova manji od planiranog, sasvim je izvjesno da će i naredne godine biti povećana potreba za uvozom hljebnog žita u BiH. Podaci sa domaćih njiva pokazuju da je do kraja novembra zasijano tek nešto više od 60 odsto planiranih oraničnih površina, a s obzirom na to da je odavno istekao optimalni sjetveni rok, teško je povjerovati da će biti zasijane baš sve planirane oranice. Slično stanje je i u zemljama okruženja, odakle se uglavnom i uvoze nedostajuće količine pšenice, pa je veliko pitanje da li će one imati tržnog viška za izvoz.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Uvoz kolo vodi

Samo ozbiljan kupac spasava ribnjak “Saničani”

Drašković “helikopterom napustio Hercegovinu”, neće više ulagati

UniCredit proglašen najboljom bankom za transakcijsko bankarstvo u Evropi

Punija kasa dokaz ekonomskog rasta

Podsticaji siguran oslonac farmama

Poslovanje “Destilacije” i ove godine u znaku borbe za tržište

Dragana Janjić imenovana za člana Uprave UniCredit Bank a.d. Banja Luka

Lidl započinje gradnju prodavnica u još tri grada u BiH

“Agroherc” prodaje imovinu: Na dobošu cijevi i metalni kreveti

Hiperponuda oborila cijene kirija!

Najsavremenija solarna elektrana u regionu čeka građevinsku dozvolu

Metalski sektor i turizam primamljivi investitorima

Recesija u Njemačkoj gasi radna mjesta i u BiH

Rekordna prodaja šumarskih proizvoda u drugom tromjesečju u Srpskoj

Cijena novih stanova veća za 11,7 odsto

Manje putnika na banjalučkom aerodromu nego prošle godine